Pepeljenjem kao vanjskim znakom unutarnje želje za obraćenjem i pokorom veliki broj vjernika u Dubrovačkoj biskupiji započeo je na Čistu srijedu (Pepelnicu) 18. veljače korizmu. U dubrovačkoj katedrali koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
Biskup je u propovijedi potaknuo vjernike na djela milosrđa, molitvu i post naglašavajući da oni ne smiju biti samima sebi svrha nego svrha treba biti kvalitetniji osobni kršćanski život te prenošenje toga iskustva drugima. Također je vjernike upoznao s porukom pape Franje za korizmu 2015. godine naslovljenom „Očvrsnite srca“ i pozvao ih da se odupru „globalizaciji ravnodušnosti’“, o čemu papa u poruci govori.
„Korizma nije sama sebi svrha, ona ima svoj cilj,“ kazao je biskup i nastavio: „ Jedan od ciljeva je priprava za vazmene blagdane. Ta priprava uključuje ono što bi trebalo obilježavati ovaj naš život već sada i ovdje, a to je da vazmeno otajstvo koje slavimo ne bude samo nešto što slavimo sakramentalno u crkvi nego da ono bude vidljivo i prepoznatljivo u našem svakodnevnom životu koji kao kršćani živimo u ovom svijetu i vremenu.“
Biskup je nešto više kazao o korizmenim praksama nadahnutim evanđeoskom riječju: iskazivanju milosrđa potrebnima, molitvi i postu.
Milosrđe najčešće shvaćamo kao nešto materijalno, što ono vrlo često i jest, ali ono nije svedivo samo na materijalno. Ne smijemo isključiti blago naše vjere koje smo također pozvani donositi onima koji su potrebni vjere, Radosne vijesti Evanđelja Isusa Krista, a koju mi imamo i koju bismo im trebali dati. To se može proširiti dalje i na prenošenje drugih duhovnih vrijednosti poput znanja, kulture, savjeta, dobre riječi i sl. „Pri tom treba paziti da to ne činimo oholo, ‘s visoka’, kako ne bismo zbog načina na koji to činimo bili nazvani licemjerima,“ upozorio je biskup.
Molitva uključuje potrebu našeg osobnog razgovora s Bogom, dopuštanje Bogu da nam u tišini govori, da njegova riječ uđe u naš život, da dobijemo nadahnuće. Pri tom treba paziti da to što činimo ne činimo da nas ljudi vide i prepoznaju kao kršćane nego da to činimo doista zbog želje da mi progovorimo Bogu i da dopustimo Bogu da progovori nama, da nas on nadahne kako bismo znali na pravi način gledati sebe, svoje bližnje i svijet oko sebe.
Post nam treba pomoći da posložimo stvari u svom životu, kazao je biskup, da kroz odricanje od nekih materijalnih ili drugih stvari koje nas zarobljavaju, na koje smo malo više navezani i koje nam onemogućuju da vidimo ono bitno u životu, susretnemo na pravi način u molitvi Boga, da primijetimo potrebu bližnjega. Naglasio je i pozitivnu dimenziju posta koji povezan s molitvom i djelima milosrđa pomaže kršćanima da se više otvore Bogu i bližnjemu.
„Sve ove tri prakse, koje su prakse korizmenog vremena, nisu kao ni korizma same sebi svrha. One su nama pomoć da budemo kršćani na kvalitetniji i bolji način,“ ustvrdio je dubrovački biskup. Dodao je i da su u korizmenom vremenu kršćani pozvani da budu takvi da drugi vide gdje je i kakav je „naš Bog“, te da budu „Kristovi poslanici“, na što pozivaju i misna čitanja. „Korizmeno vrijeme nas približava Bogu, ali nas šalje i bližnjima da bismo to naše iskustvo životom i riječima njima mogli prenijeti.“
Biskup Uzinić najavio je da će papina inicijativa 24 sata za Gospodina u Dubrovniku biti provedena dan ranije odnosno 12. i 13. veljače, zbog hodočašća redovnika i redovnica u Mariju Bistricu, te pozvao vjernike da se u nju uključe.
Cijelu poruku pape Franje za korizmu 2015. možete pročitati OVDJE.