Povodom održavanja humanitarnog koncerta za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku na konferenciji za medije održanoj u petak, 5. rujna u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku javnosti su predstavljeni razlozi održavanja koncerta. Koncert se, naime, održava u prigodi obilježavanja 100. obljetnice genocida nad Armencima i 145. obljetnice rođenja armenskog svećenika i skladatelja Komitasa te ima humanitarni karakter.
Na pressici su govorili gosp. Denis Orlić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, dr. sc. Vinicije Lupis, voditelj dubrovačkog Centra Instituta Ivo Pilar iz Zagreba i pijanistica gđa Naira Asatryan.
Gospodin Orlić je istaknuo kako je do koncerta došlo na inicijativu gđe Asatryan i gospara Lupisa, a Društvo je tako po drugi put prihvatilo sudjelovati u jednom događanju koje ima veze s Armenijom. Društvo se trudi uvijek prepoznati kako potrebe baštine tako i potrebe suvremene povijesti, dijaloga, razumijevanja i uvažavanja različitosti, a u ovoj prigodi prepoznaju važnost obilježavanja 100. obljetnice armenske tragedije kao i potrebe progonjenih kršćana, ali i svih drugih čija egzistencija je ugrožena.
Dr. Lupis je kazao kako su sv. Vlaho, Armenac iz grada Sebaste iz Armenije, i Dubrovnik, a time i hrvatski i armenski narod neraskidivo povezani. Dubrovnik s armenskim narodom povezuje dubrovački Statut, obitelj svetaca zaštitnika iz Kraljevine Cilicije (sv. Zenobije, sv. Zenobija), zatim Gjuro Baglivi Armeno, liječnik dvojice papa, obitelj Osgihian na razne načine, od arhitektonskog usavršavanja Dubrovnika do glazbene baštine. Istaknuo je i povezanost dubrovačkog nadbiskupa Rajmunda Jelića s Mekhitarom koji je kasnije utemeljio tiskaru u Beču u kojoj je tiskano preko 200 hrvatskih knjiga među kojima i programatska pjesma o banu Josipu Jelačiću.
Objašnjavajući pojam armenski genocid kazao je da je riječ o uništavanju armenske populacije u Otomanskom Carstvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća na smišljen i proračunat način provođenjem pokolja, deportacija u kolonama smrti u sabirne logore i sl. U toj ‘Velikoj Nesreći’ stradalo je milijun do milijun i pol ljudi, odnosno 80% sveukupne armenske populacije. Dodao je da su isto bili tretirani i Asirci, Kaldejci, Nestorijanci i Pontski Grci, odnosno sve kršćanske zajednice na području Male Azije. Kao datum početka genocida Armenci uzimaju 24. travnja 1915. godine kada su otomanske vlasti zatočile u Carigradu 250 armenskih intelektualaca i uglednih predstavnika armenske zajednice.
Govoreći o tijeku stradavanja Armenaca kazao je kako su oni pokušali tražiti zaštitu velikih sila i nekih pojedinaca, ali im se to većinom izjalovilo. Na kraju je izrazio nadu da će Republika Hrvatska prepoznati armenski genocid, te da će o tome učiti djeca u školama. Također je rekao kako bi bilo lijepo da u Dubrovniku bude potaknuta akcija podizanja hačkara – memorijalnog križa koji je simbol genocida nad armenskim narodom, upravo zbog svega što sv. Vlaho znači za Dubrovnik.
Pijanistica Naira Asatryan, Armenka koja živi u Dubrovniku i koja je studirala na Komitas konzervatoriju u Erevanu, zahvalila je organizatorima što su prepoznali ovaj trenutak obilježavanja 100. obljetnice genocida nad Armencima, koji se obilježava raznim manifestacija po cijelom svijetu. Istaknula je kako genocid i dan danas nije u svim zemljama priznat te da svaki Armenac živi s nadom da će se to jednog dana dogoditi.
Rekavši kako je Komitas, simbol armenske glazbe čije 145. obljetnice rođenja se također prisjećamo, bio svećenik koji je bio čudo od djeteta jer je imao predivan glas te kako se školovao po svijetu. U vrijeme genocida bio je spašen zahvaljujući intervenciji nekih osoba, ali je sve čemu je svjedočilo ostavilo traga na njemu, pa je posljednjih dvadeset godina života proveo u umobolnici u Parizu.
„Humanitarni koncert je zato jer prepoznajem svu tu patnju i bol svih tih kršćana na Istoku,“ kazala je Naira te navela kako mnogi kršćani, čiji preci su bježali iz Turske u Siriju sada bježe opet iz Sirije ostavljaju sve što su stvorili i traže nove domove.
Humanitarni koncert za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku će se održati u subotu, 6. rujna u 20 sati u Kneževom dvoru u Dubrovniku. Ulaznice po cijeni od 100 i 200 kn moći će se kupiti sat vremena prije koncerta, a mogu se rezervirati i u Caritasu Dubrovačke biskupije, koji je suorganizator koncerta.
Angelina Tadić