U sklopu posljednje ovogodišnje tribine „U susret sv. Vlahu“ u četvrtak, 31. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku predstavljen je zbornik radova „ Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku.“ To je rezultat znanstvenog skupa o obnovi te crkve koji je u travnju 2016. godine održan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Zbornik su predstavili: akademik Emilio Marin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. sc. Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika, dr. sc. Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti, i akademik Igor Fisković, profesor emeritus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi predstavljač akademik Marin je rekao da su oko ovog zbornika okupljeni već tri godine. Nastavio je da je njegova uloga kao arheologa i da je za to pozvan obratiti pozornost posebno na arheološke radove koji su izvedeni tijekom obnove crkve. Rekao je da je obnova crkve svetog Vlaha sjajno napravljena i da to mogu vidjeti i oni koji su stručnjaci i oni koji nisu i svi građani, svi se oni ponose kako crkva opet blista. Zahvalio je prisutnoj gospođi Nives Lokošek na nastanku zbornika, a njenom pokojnom mužu ing. Egonu Lokošeku za obnovu crkve u stručnom smislu. Naglasio je da je poanta obnove crkve sv. Vlaha da se naglasi kako se Hrvatska stavila u sam vrh europskih zemalja svojom osmišljenom i organiziranom zaštitom baštine u ratnim i poslijeratnim godinama.
Druga po redu predstavljačica iz Zavoda za obnovu Dubrovnika dr. Jemo progovorila je o tome da je od 1993. do 2014. godine pratila obnovu od sanacije do sustavne obnove na razne načine kroz dokumentaciju, nadzor ili organizaciju raznih poslova na obnovi. Naglasila je da je crkva relativno malo bila oštećena u potresu 1979. godine i kao takva nije ušla u program sanacije sustavne obnove. U ratnim oštećenjima 1991.-1992. kada je crkva granatirana sa pet izravnih pogodaka i zadobila više stotina oštećenja od gelera zbrojila su se ranija oštećenja od potresa i ova novija. Vidljivo su oštećena kamena pročelja, vijenci, kanali i zidna ploha. Zbog prodora vlage kroz mikro-pukotine došlo je do hrđanja željeznih spojki koji su vezivali kamen s kamenom, naglasila je dr. Jemo. Došlo je do izbacivanja pojedinih dijelova vijenaca izvan i unutar crkve zbog čega su se morale staviti zaštitne skele i prišlo se odmah parcijalnoj obnovi tih pojedinih dijelova pročelja. Za svaki taj posao dokumentaciju je vodio Hrvatski restauratorski zavod, vodio je nadzor i obnovu, a čitav posao od početka je vodio Zavod za obnovu.
Treći predstavljač akademik Fisković je rekao da mu je dodijeljeno da na predstavljanju govori o tekstovima koji se tiču neposredne likovne, umjetničke baštine što danas zovemo kulturno dobro. Crkva sv. Vlaha u srcu Dubrovnika, naglasio je akademik Fisković, predstavlja višestruko dobro. Ona sažima u sebi upravo na što upozorava konzervatorska praksa na što se mora paziti u obnovi, rekonstrukciji i restauraciji i što spomenik ili kulturno dobro u sebi nosi. To su izuzetno instruktivno i dobro u zborniku, jasno i čisto predstavili konzervatori Antun Baće i Zehra Laznibat, djelatnici Zavoda za zaštitu spomenika, koji govore o konzervatorskom pristupu obnovi crkve sv. Vlaha. Ukazuju kako su u samom postupku konzervacije korištena vrhunska načela koja su dovela, uz veliki broje sudionika, da imamo danas kompletno obnovljenu crkvu na kojoj nema ni jednog djelića površine na kojem nisu restauratori i konzervatori sudjelovali, zaključio je akademik Fisković.
Četvrta po redu predstavljačica dr. Horvat Levaj je istaknula pohvalu Dubrovniku odnosno da se malo koji grad može pohvaliti poput Dubrovnika da je obnovio većinu svojih važnih spomenika: i crkve i zidine i sve javne upravne građevine. Na to su nažalost utjecala dva tragična događaja, potres 1979. godine i ratna agresija na Hrvatsku ranih devedesetih godina. No, unatoč tome zahvaljujući predanom radu svih dubrovačkih institucij, na obnovi su sudjelovali vrhunski stručnjaci. Svi se slažu da je jedan od spomenika vrhunski obnovljen, a radi se o obnovljenoj crkvi svetoga Vlaha. Premda je njena obnova trajala preko 23 godine, premda su se izmijenile brojne institucije i nebrojivi stručnjaci svi se slažu da na toj obnovi nema sjene, zaključila je dr. Horvat Levaj.
Na kraju se svima prisutnima obratio moderator Ivan Viđen rekavši da se nada da će ovaj zbornik svima biti trajni poticaj za daljnje radove jer u znanosti nema točke nego uvijek zarez. Pozvao je sve prisutne da i dalje prate program Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije koje je organiziralo niz kulturnih događanja „U susret sv. Vlahu“.
Uz brojnu publiku predstavljanju zbornika nazočili su dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, generalni vikar don Hrvoje Katušić te ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.
Zbornik radova „ Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku“ donosi nove i zanimljive radove 11 autora različitih struka koji su obradili sve aspekte obnove crkve sv. Vlaha koja je u etapama trajala sve od Domovinskoga rata pa do ponovnoga blagoslova crkve 2016. godine. Kroz teme iz arheologije, preko statike, sanacije ratne štete, konzervatorskoga pristupa, restauratorskih tema i brige oko umjetnina zbornik će ostati trajno svjedočanstvo truda napora svih ustanova i pojedinaca koji su kroz razdoblje od skoro četvrt stoljeća svojim stručnim radom doprinijeli očuvanju crkve sv. Vlaha za budućnost. Crkva sv. Vlaha je ne samo jedan od simbola Dubrovnika, već i jedan od najvažnijih spomenika barokne arhitekture u Hrvatskoj.
Urednici su ove vrijedne publikacije akademik Emilio Marin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj s Instituta za povijest umjetnosti i dr. sc. Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika, a sunakladnici su Dubrovačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i izdavačka kuća ArTresor iz Zagreba koja je odgovorna i za njezino grafičko oblikovanje.
Jelica Gjenero