Edicija „Izabrana djela kotorskog i dubrovačkog biskupa Pavla Butorca“ predstavljena je u ponedjeljak 29. siječnja u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku. Na predstavljanju su govorili dr. sc. Vesna Čučić, kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati te urednici edicije mons. Srećko Majić i knjižničar u mirovini Slavko Dabinović.
Knjižničar i urednik Dabinović je govorio o sadržaju izdanja i o povijesti Perasta. Istaknuo je kako je objavljivanje zbornika izabranih dijela don Pavla Butorca u prošlog godini „događaj od osobitog značaja za ukupno kulturno naslijeđe Kotora, Perasta i Boke kotorske“. Izdavač je ovom edicijom želio „osvježiti uspomenu na bogatu i slavnu pomorsku, kulturnu i sakralnu ostavštinu te aktualizirati naše predodžbe o svijetu prošlosti“.
U ovoj ediciji sabrana su gotova sva Butorčeva djela, a predavač je detaljnije govorio o studijama o Perastu, Kotoru i Boki kotorskoj koje su nezaobilazne u proučavanju njihove povijesti. Predstavljač je naglasio autorovu studioznost u pisanju i veliku broj bilježaka uz radove. „Don Pavao Butorac bio je erudita, izvanredan analitičar društvenih i političko-povijesnih problema. Osobito se zanimao za čovjeka bilo kojeg da je bio porijekla. Čovjek je bio središte njegovih socioloških istraživanja. Stoga Butorac, suglasan sa zaključcima Drugog vatikanskog koncila, u obrani političke demokracije brani pravo ugroženih naroda i solidarnost među njima. Smatra da su pravda i ljubav stupovi ljudskog društva“, kazao je, među ostalim, urednik Dabinović te spomenuo kako je biskup sudjelovao na Drugom vatikanskom i pokazao izuzetnu vještinu govorništva na latinskom jeziku. Bio je „strogo principijelan i intelektualno pošten“. Na ovom izuzetnom publicističkom pothvatu objavljivanja njegovih djela Dabinović je zahvalio i čestitao mons. Srećku Majiću.
Govoreći o izdanjima izdavačke kuće Gospa od Škrpjela kancelar Tonsati je kazao kako je pothvat izdavanja djela biskupa Butorca počeo kao želja za izdavanjem nekih izabranih djela, ali se na kraju pretvorio u objavljivanje gotovo svih njegovih djela. Kotorski kancelar je također kazao kako je obrazovanost svećenika Kotorske biskupije proteklih stoljeća, osobito u humanističkim znanostima, bila velika. Mnogi od njih su se ozbiljno bavili poviješću, arhivima, istraživanjima i pisanjem pa se može govoriti o autohtonoj bokeljskoj povijesnoj školi koju su utemeljili svećenici poput Butorca, ali i mnogi prije njega. Predstavljač je istaknuo neizmjernu ulogu don Srećka Majića koji je samostalno pokrenuo izdavačku kuću Gospa od Škrpjela u župi Perast u kojoj djeluje više od pedeset godina. Zahvaljujući toj kući do danas je objavljeno osamdeset djela koja se tiču katoličke kulture, baštine, povijesti i drugih tematika vezanih uz Boku i to su jedina djela koja govore o katoličkom identitetu na tim prostorima. Predavač je također govorio o nekim naglascima iz edicije Butorčevih djela i njegovim promišljanjima Crkve u raznim razdobljima. Autor piše odgovorno, s nedvojbenom etikom i kršćanskim moralom kao i intelektualnim poštenjem, kazao je. U svom pisanju vodi računa o izvorima i metodologiji, istini utvrđenoj činjenicama svjestan da usluga vjeri nije sentimentalizam i širenje praznovjerja. „Biskupa pisca kao što je Pavao Butorac teško da se može susresti u hrvatskoj prošlosti“, istaknuo je kancelar Tonsati.
Dr. Čučić je predstavila biografiju biskupa Butorca, čiji otac Jakov je doselio u Boku iz mjesta u blizini Vinodola i u Perastu se oženio s mještankom Jelom Brajković. Pavao se rodio 1888. godine u Perastu gdje je završio pučku školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Kotoru, a studij teologije u Zadru. Za svećenika je zaređen 1910. godine, a prvu misu je služio u crkvi Gospe od Škrpjela. Predstavljačica je također govorila o raznim službama koje je Butorac kao svećenik vršio. Kotorskim biskupom imenovan je 1938. godine, administrator Dubrovačke biskupije bio je od 1940., a dubrovački biskup od 1950. Na toj službi je 1966. godine je preminuo. Grob mu se nalazi na groblju na Dančama.
„Popis njegovih djela u bibliografiji iznosi 103 jedinice, dakle ogroman i ambiciozan projekt kojeg je don Srećko uspješno priveo kraju“, kazala je dr. Čučić te nastavila govoriti o biskupovom svestranom znanstvenom radu. Bogoslovni fakultet u Zagrebu biskup Butorcu je 1964. godine zbog njegovih zasluga za filozofsku i teološku znanost dodijelio titulu počasnog doktora. Predstavljačica je zatim govorila o trima djelima koja su ostala u rukopisu nakon biskupove smrti, a nalaze se u ovoj ediciji. Istaknula je njegovo životno djelo „Problem kulture“ koje je pisao pedeset godina.
Pokretač izdavanja Butorčevih djela peraški župnik Majić, ravnatelj Novinsko-izdavačkog poduzeća Gospa od Škrpjela, dao je ukupni osvrt na cijelu ediciju i zahvalio svima koji su pridonijeli objavljivanju. Spomenuo je kako je NIP Gospa od Škrpjela pokrenuta prije dvadeset i dvije godine, a želja mu je bila tiskanom riječi novim generacijama ponuditi kulturno, povijesno i sakralno blago Boke i doprinijeti ukupnoj ponudi Boke kotorske. Najavio je također djela koja su u pripremi.
Edicija djela biskupa Butorca sastoji se od deset knjiga i dodatka. Na oko četiri tisuće i pet stotina stranica objavljeno je stotinu i četiri naslova te petnaest posebnih izdanja. Tu su članci objavljivani u raznim časopisima i novinama te različita druga djela u rasponu od 53 godine rada iz područja povijesti, teologije, hagiografije, filozofije i crkvene umjetnosti.
Iz svih tih djela urednik je izdvojio tri poruke biskupa Butorca koje je pročitao okupljenima, a to su poruka političarima, poruka Dubrovčanima te poruka vjernicima i svećenicima. Riječima sv. Augustina „Tolle – lege“ (Uzmite i čitajte), župnik Majić je završio predstavljanje.
Program je moderirala voditeljica Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica Paula Raguž koja je napomenula kako se će edicija biti dostupna u Dubrovačkim knjižnicama te će se uskoro moći kupiti u knjižari Algebra.
Predstavljanju edicije djela bivšeg dubrovačkog biskupa nazočio je sadašnji dubrovački biskup Roko Glasnović.
Predstavljanje su organizirale Dubrovačke knjižnice u sklopu gradskog programa Festa svetog Vlaha 2024.
Angelina Tadić
