Knjiga „Spomenica 600. Obljetnice CRKVE MALE GOSPE u Gornjoj Lastvi (1410. -2010.)” predstavljena je u srijedu, 30. Studenog u dvorani Ivana Pavla II. Predstavljači su bili: don Dejan Turza, župnik u Gornjoj i Donjoj Lastvi, Ilija Janović, dogradonačelnik općine Tivat, Adrian Vuksanović, novinar Radio Dux-a i dr. Vinicije Lupis, voditelj područnog centra Dubrovnik Instituta Ivo Pilar.
Župnik Turza opisao je nekadašnji život stanovnika u Gornjoj Lastvi, mrtvom mjestu u Boki kotorskoj u kojem danas nitko ne živi jer su se njegovi žitelji s vremenom preseljavali bliže moru, u Donju Lastvu, gdje su sagradili crkvu sv. Roka i tu organizirali život. Također je govorio o današnjoj udaljenosti vjernika od Crkve i autocenzuri s obzirom na narodnu pripadnost naglasivši kako Hrvati Boke kotorske gube bitku s asimilacijom. Tako da niz događanja vezanih uz proslavu 600. obljetnice crkve u Gornjoj Lastvi mnogo značio Hrvatima u Boki.
Dogradonačelnik Janović nabrojio je niz događanja koja su, uz proslavu 600. obljetnice posvećenja crkve u Gornjoj Lastvi, na neki način počela oživljavati vjerski i kulturni život bokeljskih Hrvata posljednjih godina: od sadnje maslina, hodočašća, obnove kanonike, organizacije koncerata, književnih večeri, otkrivanje starokršćanskog križa u crkvi sv. Antona u Lepetanima, izložbi fotografija, dolaska apostolskog nuncija Alessandra D’Errica te izdavanje knjige o Gornjoj Lastvi. Naveo je podatke iz posljednje popisa stanovništva u Crnoj Gori prema kojima su se 6.024 osobe izjasnile Hrvatima, a to je manje od 1 posto. Neusporedivo je to sa bogatstvom i kulturnom baštinom Hrvata koja na teritoriju Crne Gore iznosi od 60 do 75 posto. Iako idemo u asimilaciju i propast, vrijedi se boriti protiv toga, istaknuo je Janović.
Novinar Vuksanović istaknuo je kako smisao ove knjige nije slavljenje i zadovoljavanje prošlošću kojom se stanovnici Boke mogu ponositi nego nadahnuće za sadašnjost i budućnost. U ovoj knjizi se prvi put u novijoj povijesti Hrvata u Crnoj Gori jasno rabe nacionalne odrednice, rekao je Vuksanović izrazivši zadovoljstvo što su u njezinom nastanku sudjelovali i ljudi iz Crkve i političkog života. Kao primjer gubljenja autohtonog hrvatskog i katoličkog identiteta naveo je tijek događanja uz Hrvatsku čitaonicu u Lastvi koja utemeljena 1899. godine kada je bila neosporna brojčana dominantnost Hrvata i svjesnost i iskazivanju etnosa. Dvadesetak godina djelovala je u župnom dvoru, a onda se ukazala potreba za njezinim proširenjem. Nova zgrada završena je 1933. godine, no nikada Hrvatska čitaonica iz Lastve u nju nije ušla jer joj je 1930. godine zabranjen rad, naređeno uklanjanje pridjeva hrvatski iz naziva te je preimenovana u Prosvjetno društvo Jugoslavenski dom Donja Lastva. Nakon desetljeća vraćena je i sada u njoj, uz ostalo, djeluje i hrvatski radio Dux.
Dr. Lupis je, govoreći o nastajanju knjige, istaknuo kako baština bez baštinika postaje izgubljena baština. Spomenuo je i podatak kao je sakralna baština Lastve ostala sačuvana zahvaljujući glagoljašima te da ovo selo nije bilo pokoreno od strane Turaka, a početak gubljenja Boke započinje 1918. godine. Knjiga nije opterećena ideologijama nego znanstvenim jezikom progovara o povijesti i sadašnjosti Lastve, istaknuo je dr. Lupis.
Knjiga „Spomenica 600. Obljetnice CRKVE MALE GOSPE u Gornjoj Lastvi (1410. -2010.)” ima 272 stranice, bogato je opremljena fotografijama i crtežima, tiskana je u rujnu 2011. godine u nakladi Bošković, a sunakladnici su: Župa Male Gospe u Gornjoj Lastvi i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. U uvodu knjige nalaze se homilija nuncija D’Ericca na proslavi 600. obljetnice posvećenja župne crkve u Gornjoj Lastvi i proslov dr. Lupisa. Zatim su tu članci: „Svjedoci pretkršćanske vjere Hrvata na poluotoku Vrmcu u Boki kotorskoj (prilog upoznavanju)”, „Prilog istraživanju povijesti hrvatskog naselja Lastva (Gornja i Donja) u Boki Kotorskoj” profesora Đura Vidmarovića; „Povijest i sakralna baština Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi” dr. Vinicija B. Lupisa; „O govoru Hrvata iz Gornje Lastve” prof. dr. Sanje Vulić; „’Hrvatska čitaonica Lastve’ kao narodnosna kulturno-prosvjetna udruga” profesora Đura Vidmarovića; „Kronika obilježavanja jubileja 600. obljetnice posvećenja župne crkve u Gornjoj Lastvi” nezavisnog novinara Siniše Lukovića i preslik rukopisa „Knjižica – molitvenik i običajnik preko godine za crkvu blažene Gospe u Lastvi Gornjoj (iz 1939.godine).”