Na blagdan Preobraženja Gospodinova u četvrtak, 6. kolovoza u crkvi Od Sigurate u Dubrovniku održano je misno slavlje koje je predvodio prior samostana sv. Dominika fr. Tomislav Kraljević, a uz njega su suslavili franjevački gvardijan fra Veselko Grubišić i katedralni župnik don Marin Lučić.
Prior Kraljević je u uvodnom dijelu propovijedi naglasio da je Preobraženje blagdan svjetla. Svjetla osobe Isusa Krista, svjetla muke i smrti Isusa Krista i svjetla našega života, odnosno onoga što smo pozvani postati i biti u Bogu. Poznato nam je gdje se nalazi ulomak o preobraženju u evanđeljima, nastavio je, između Petrove ispovijesti vjere poslanja Sina Božjega i samog ulaska u Jeruzalem i Isusove muke i smrti. Preobraženje je u neku ruku prijelaz iz jedne doline u drugu.
Kada govorimo o svjetlu, prvo se govori o svjetlu Isusove osobe, nastavio je propovjednik. Podsjetio je na riječi koje je izgovorio Otac na krštenju na Jordanu: Ovo je Sin moj ljubljeni. U njemu mi sva milina. U ovoj rečenici pronalazimo tri proroštva iz Starog zavjeta koji govore o ulozi Sina Božjega, protumačio je. Prvo 2. psalam koji govori o Mesijanskoj ulozi Sina Božjega: Ti si sin moj danas te rodih. Drugo proroštvo je ono proroka Izaije koji govori o Sluzi Božjemu. Taj sluga Božji predaje svoj život za spasenje naroda. I treće proroštvo iz Staroga zavjeta je iz Knjige Ponovljenog zakona kada se kaže: Gospodin će vam podići proroka kojega će te slušati. Blagdan Preobraženja je blagdan svjetla osobe Isusa Krista. Propovjednik ističe da je Krist čovjek ali drugačiji od drugih jer je pravi Bog i čovjek. Svjetlo koje će pratiti učenike na svim njihovim putevima kako nam i potvrđuje ispovijest vjere samoga Petra.
Drugi aspekt današnjeg blagdana je navještaj muke i smrti, kazao je dominikanski prior. Crkveni oci nam govore da je Preobraženje upravo blagdan svjetla koje osvjetljuje muku i smrt Gospodinovu kako bismo u tim teškim trenutcima vidjeli svjetlo nade i zoru Uskrsnuća. Istina, pojasnio je prior Kraljević, učenici još ne razumiju što znači uskrsnuće i ne mogu dokučiti njegovu veličinu, ipak nagoviještaj proslave Isusova tijela koje je preobraženo nebeskim svjetlom daje im znak nade i sigurnosti u pobjedu nad zlom. Činjenica je da Isus navještava kakvom će smrću umrijeti – ne navještava da će umrijeti nekom slučajnom smrću nego o prihvaćanju dara predanja sebe za spas svijeta. Ovaj aspekt otkriva ako smo ujedinjeni s Isusom, da iznad muke i smrti se nalazi uskrsnuće i novi život. Strah i beznađe nemaju zadnju riječ nego slava u Bogu. Zato je važno da ne izgubimo iz vida ovo drugo svijetlo današnjega blagdana koje nam govori da je preobraženje dio našeg života i vodi nas u slavu novog života s Bogom, naglasio je.
Kao treći aspekt kojeg se može pronaći u ovom blagdanu prior Kraljević je istaknuo „navještaj našeg uskrsnuća“. Sve što je živio Isus živio je zbog nas, kazao je. I njegovo preobraženje je svjetlo koje nam otkriva ono na što smo pozvani. Crkveni oci naglašavaju povezanost našeg krštenja s preobraženjem. Po krštenju smo postali djeca Božja i na kraju našeg života i mi ćemo biti preobraženi po slici Kristovoj. To je jedno svjetlo za nas i za naše ljudsko tijelo. Ivan Pavao II. rekao je jednom prigodom da tijelo ne smijemo prezirati, tijelu se ne smijemo klanjati, tijelo trebamo poštivati, tijelo trebamo preobraziti. Kao djeca Božja postali smo sudionici one slave koju je Krist došao pokazati svima koji vjeruju u njega. I to one slave koja ne prezire naše tijelo, našu slabost i raspadljivost, jer ta slava preobražava.
Preobraženje je i jedno od otajstava svjetlosne krunice, podsjetio je propovjednik okupljene vjernike . Mi znamo da u krunici promišljamo otajstva našeg spasenja. Pozvani smo na nutarnje promišljanje, na gledanje očima vjere onoga što na prvi pogled nije uvijek očito. To je vrijeme intimnog, prijateljskog druženja s Kristom kako bismo usvojili njegov pogled. To je vrijeme promišljanja onoga što ćemo biti, kako kaže sv. Ivan – da smo djeca Božja. Molimo Mariju da nam pomogne u našem promišljanju kako bi nam blagdan Preobraženja uistinu bio svjetlo na našem putu, zaključio je na kraju propovijedi.
Misno slavlje u glazbenom izvođenju je predvodila profesorica Maja Marušić.
Crkva Sigurata jedna je od najstarijih crkava unutar gradskih zidina Dubrovnika,a o kojoj brinu Školske sestre franjevke iz Splita. One su ovdje došle polovicom 20 stoljeća, na zamolbu dubrovačkog biskupa mons. Pavla Butorca, na mjesto gdje su sve do prve polovice 20. st. živjele trećoretkinje koje su izumrle, te su svojom karizmom nastavile djelovanje među stanovnicima Dubrovnika.
Sigurata, naziv za crkvu i samostan Preobraženja Gospodinova na Prijekomu, razvio se od latinskog “Transfiguratio Domini“(Preobraženje Gospodinovo) od kojeg su se u dugogodišnjoj uporabi u izgovoru ispuštanjem nekih glasova razvili nazivi: Sigurat, Sikurat, Sigurata, Sikurata.
Jelica Gjenero
