Biskupijski stručni skup „Rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama“ održan je u subotu 14. ožujka u maloj dvorani samostana sv. Klare u Dubrovniku.
Skup je započeo molitvom, a pozdrave su uputili pročelnica Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije Tea Kuzek Marević, viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje – podružnica Split dr. sc. Sabina Marunčić i dubrovački biskup Roko Glasnović. Viša savjetnica Marunčić poručila je da su vjeroučitelji upućeni svoj djeci, trudeći se pronaći načine i metode kako bi oni mogli razviti svoje potencijale. Uz želju da ovaj stručni skup doprinese tome, istaknula je kako taj zadatak doista nije lak te zahtijeva vrijeme, strpljenje, znanje i kompetencije. U pozdravnom govoru biskup Glasnović osvrnuo se na statistiku, ističući da je ne treba ni precijeniti ni podcijeniti, a ipak je potrebno uzeti u obzir. Poručio je da u vjeronauku sve kreće od Isusa i sve se promatra pod tim vidom, uzevši za primjer Isusove susrete s osobama koje imaju određene potrebe, koji su marginalizirani, bolesni ili s invaliditetom, kao i Isusove riječi „pustite dječicu k meni“ ili „ako ne budete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko“. Potaknuo je vjeroučitelje da budu učenicima „od pomoći na putu do radosti ostvarenja svih darova koje im Bog daje“.
Prvo predavanje održala je dr. sc. rehab. educ. Silva Capurso, ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, pod naslovom „Učenici s teškoćama u razvoju – izazovi i perspektive“. Predavačica Capurso u predavanju je predstavila izazove u radu s osobama iz spektra autizma, djecom s poremećajima u ponašanju, djecom s intelektualnim teškoćama te s djecom s višestrukim teškoćama. Svako od navedenih područja, predavačica je opisala, navela načine podrške učenicima i roditeljima i te istaknula preporuke prilikom planiranja odgojno-obrazovnog programa. Naglasila je kako je od velike važnosti otvorena komunikacija s roditeljima, davanje informacije o stanju djeteta i planu učenja te empatičan pristup. U drugom dijelu predavanja osvrnula se na brojne emocionalne teškoće (konfliktni razvodi ili kompleksne obiteljske situacije), a osobito na uporabu digitalnih medija što danas predstavlja poseban izazov. Govoreći o digitalnim medijima istaknula je i pojavu nasilja općenito, kao i specifično nasilje nad djecom s teškoćama u razvoju.
U tematskoj raspravi nakon predavanja vjeroučitelji su aktivno sudjelovali postavljajući pitanja koja proizlaze iz iskustva u radu.
Primjere iz prakse za osnovnu i srednju školu pod naslovom „Kad učenje nije lako: kako pomoći učenicima s poteškoćama?“ predstavile su vjeroučiteljice Barbara Šeparović i Kristina Žaknić. Prikazale su digitalne alate kojima se koriste u nastavi te dodatne materijale vlastite izrade.
Drugo predavanje „Rad s darovitim učenicima – prepoznavanje, podrška i razvoj potencijala“ održala je dr. sc. Gina Šparada, klinička psihologinja i poslijedoktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Predavačica Šparada je u uvodnom dijelu predstavila istraživanja kroz povijest u kojima se pokušalo otkriti što sve utječe na razvoj inteligencije kod djece. Navela je i aktualne dokumente koji daju smjernice u radu s darovitom djecom. S obzirom da je prepoznavanje darovitosti ponekad zahtjevno, vjeroučiteljima je predstavila 9 vrsta inteligencija (lingvistička, logičko-matematička, prostorna, glazbena, tjelesno-kinestetička, interpersonalna, intrapersonalna, naturalistička i egzistencijalna) i karakteristike koje su osobite za djecu koja posjeduju određene tipove inteligencije. Navela je i primjere kako je moguće da dijete može imati dvostruke posebne potrebe, primjerice učenik objašnjava fukncioniranje crne rupe i postavlja pitanja koja nadilaze školski kurikul, a s druge strane teško se organizira, zaboravlja, pa se otkriva da ima i ADHD. Predavačica Šparda posebno se osvrnula na mitove koji su vezani uz prepoznavanje darovite djece, primjerice darovitost znači visok IQ, rano čitanje je siguran znak darovitosti ili da sva darovita djeca dolaze iz poticajnih i obrazovanih obitelji, te naglasila kako obogaćeni program za darovite nipošto nisu elitizam.
Primjere dobre prakse u radu s učenicima koji žele i mogu više predstavila je s. Anamarija Vuković, osvrnuvši se na rad u cjelodnevnoj školi u OŠ Blato u B1 aktivnosti Biseri Očeva milosrđa.
Na samom završetku stručnog skupa, završnu riječ uputila je viša savjetnica Marunčić i voditeljica Katehetskog ureda Kuzek Marević koja je upoznala vjeroučitelje s aktivnostima koje organiziraju Agencija za odgoj i obrazovanje te Katehetski ured Dubrovačke biskupije. Stručni skup je zaključen molitvom.
Katehetski ured
