Prvo stručno vijeće vjeroučitelja Dubrovačke biskupije u novoj nastavnoj godini održano je u subotu 12. listopada u bivšem samostanu sv. Klare, a tema je bila „Kurikulsko planiranje, međupredmetne teme i vrednovanje“. Viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić izlagala je na temu “Kurikulski pristup poučavanju – glavni naglasci.“ Tajnik biskupijskog Katehetskog ureda Šime Zupčić održao je predavanje „Međupredmetne teme“. Na kraju je s. Josipa Otahal predstavila “Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama.”
Viša savjetnica Marunčić u uvodnom dijelu se osvrnula na ono što su vjeroučitelji već prije radili i što je dobro i kvalitetno i koji su elementi koji se trebaju mijenjati i unapređivati. Objasnila je pojam kurikuluma naglasivši kada govorimo o vjeronauku možemo slobodno reći da se nastavni plan i program poistovjećuje s pojmom kurikuluma. Razlog je tome je, nastavila je viša savjetnica, što je plan i program još iz 1998. godine izrađen s elementima otvorenog kurikuluma koji u sebi sadrži didaktičke varijable plana i programa, ciljeve ili ishode, sadržaje i metode.
Dosadašnji način pristupa odgoju i obrazovanju bio je tradicionalan gdje je naglasak na sadržaju. Suvremeni pristup ne kreće od sadržaja nego kreće od ciljeva ili ishoda i upravo je tako izgrađen kurikulum. Naglasak nije na tome što će se djecu poučavati nego za što će ta djeca biti osposobljena na kraju tog poučavanja. Naglasak je na interaktivnom radu u parovima i grupama. Spoznaja se događa unutar skupine, vjeroučitelj je animator i komentator koji olakšava proces učenja, rekla je viša savjetnica te dodala: „Interakcije među učenicima su slobodne, učenici se mogu organizirati kako najbolje misle da će postići zajednički cilj.“ Poželjni su kreativni tekstovi koje treba kompletirati, problematizirajući, aktivirajući, otvoreni traženju, provokativni i personalizirajući. Viša savjetnica je istaknula da je vjeronauk ispred drugih predmeta što se tiče izrade kurikuluma.
Govorila je također o razvoju plana i programa od 1991. godine. Osvrnula se na reforme koje su se događale unutar vjeronauka. Od 1998. godine se dobila mogućnost slobodnog izbora 20% gradiva gdje se nešto moglo svoje ubaciti i preformulirati. Sa svakom novom promjenom dobiva se više prostora za programiranje i slobodno kreiranje. Taj program donosi sve četiri varijable: sadržaje, ciljeve, metode i elemente vrednovanja. „Godine 2019. imamo kurikulum vjeronaučne nastave koji donosi 10 do 12 ishoda. Sadržaji postaju pomoćno sredstvo za ostvarivanje ishoda“, zaključila je viša savjetnica.
Vjeroučitelj Zupčić predstavio je vjeroučiteljima sedam međupredmetnih tema: građanski odgoj i obrazovanje, održivi razvoj, osobni i socijalni razvoj, poduzetništvo, učiti kako uči, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, te zdravlje. Kazao je da je Vjeronauk već i prije bio bitno interdisciplinaran, te u korelaciji s drugim predmetima na koje je upućen. Istaknuo da ovim međupredmetnim temama koje donosi kurikularna reforma, Vjeronauk samo nastavlja još bolje raditi ono što je i do sada, u nešto drugačijem obliku bilo prisutno u njegovoj provedbi. Potaknuo je vjeroučitelje da kroz implementaciju međupredmetnih tema u nastavu Vjeronauka pomognu da učenici budu odgovorni članovi društva i Crkve koji će svojim etičnim življenjem doprinijeti napretku zajednica kojima pripadaju, kako Crkve, tako i društva.
S. Josipa Otahal je govorila o vrednovanju istaknuvši da su tri načina vrednovanja: vrednovanje za učenje, vrednovanje ka učenju i vrednovanje naučenoga. Prva dva su formativni način vrednovanja i ona su ključni za formiranje procesa učenja i poučavanja i sumativno vrednovanje je vrednovanje naučenog rekla je vjeroučiteljica Otahal. Vrednovanje provode učitelji i nastavnici, razrednici i stručni suradnici i to rade transparentno javno i kontinuirano poštivajući pri tom osobnost svakog učenika i dajući svima jednaku priliku. Što se tiče razine vrednovanja ishoda s učenicima s poteškoćama metode, načine i postupke treba se prilagoditi s obzirom na poteškoću i osobnost učenika. Također je važno da se kod učenika potiče aktivno sudjelovanje i razvoj samopouzdanja.
U uvodnom dijelu sve prisutne je pozdravio pročelnik Katehetskog ureda don Hrvoje Katušić zahvalivši svima na odazivu. Istaknuo je važnost teme stručnog skupa i potaknuo na redovito sudjelovanje u stručnom usavršavanju svih vjeroučitelja.
Jelica Gjenero
