Na prvi dan nove godine, svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, u nedjelju, 1. siječnja, u katedrali svečano misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a koncelebrirao je župnik župe Velike Gospe don Stanko Lasić. Na samom početku misnog slavlje biskup Uzinić čestitao je svim okupljenim vjernicima novu godinu, te poručio riječi pape Franje koji je kazao da će godina biti dobra onoliko koliko dobra u njoj napravimo. Napomenuo je kako se ovom misom želi moliti za mir ali i za sve one koji su stradali u terorističkom napadu u Istanbulu.
Na početku propovijedi biskup je kazao kako Crkva danas slavi prvu i najstariju Marijinu svetkovinu još iz 4. stoljeća – svetkovinu Marije Bogorodice, dok su ostale dvije Marijine svetkovine nastale u tradiciji kasnije, a službeno kao dogme Katoličke Crkve u 20. stoljeću.
Slaveći ovu svetkovinu kao kršćani mi ispovijedamo tu dogmu da je Marija Bogorodica, ali i otajstvo koje nam je navijestio ulomak poslanice svetog Pavla Galaćanima: „odasla Bog Sina svoga: od žene bī rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo“, rekao je biskup. Tumačeći pročitani evanđeoski ulomak koji dijelom govori o tajni utjelovljenja, biskup je napomenuo da se na današnji dan spominjemo i Isusovog obrezanja koje se također slavi osmi dan nakon Božića i uključenja u njegov židovski narod. Tada je on dobio ime Isus kako ga je prozvao anđeo prije njegovog začeća, o čemu izvještava evanđelist.
Osvrnuvši se na Aronov blagoslov iz prvog čitanja koji je jako prikladan za početak godine, biskup je posebno naglasio dio koji govori o miru dodavši da se već 50. put na ovaj dan slavi Svjetski dan mira uz kojeg papa svake godine objavljuje prigodnu poruku. Iz te poruke biskup Uzinić je neke misli i poruke podijelio s vjernicima.
Papina poruka za 50. Svjetski dan mira
U poruci „Nenasilje – stil politike za mir“ papa podsjeća na ratove 20. stoljeća, te ponovo govori kako se u 21. stoljeću suočavamo sa ‘svjetskim ratom u dijelovima’ što izaziva golema trpljenja u raznim dijelovima svijeta.
„Nasilje nije lijek za naš rastrgani svijet“, citirao je, uz ostalo, biskup papinu poruku. „Uzvraćati nasiljem na nasilje dovodi, u najboljem slučaju, do prisilnih migracija i golemih patnji, jer se ogromne količine resursa preusmjeravaju u vojne svrhe i uskraćuju mladima, obiteljima u teškoćama, starijima, bolesnima i velikoj većini stanovnika našega svijeta za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba. U najgorem slučaju, to može dovesti do fizičke i duhovne smrti mnogih, ako ne i svih ljudi“.
U poruci se ističe potreba onih koji su pretrpjeli nasilje da oproste i na taj način odgovore, kazao je biskup i izrazio svoje uvjerenje „da se mi u ovom gradu među takvima možemo prepoznati, te da nasilje koje smo pretrpjeli trebamo prevladati dijalogom i novim odnosima“.
Rekavši kako je i Isus živio u vremenima u kojima je vladalo nasilje, te da je učio da se prava bojišnica zapravo događa u ljudskom srcu. Njegova pouka nosi radikalno drugačiji pristup i govori o Božjoj bezuvjetnoj ljubavi, oprostu, o ljubavi prema neprijateljima, o okretanju drugog obraza. „Onaj tko prihvati Isusovu Radosnu vijest zna prepoznati nasilje koje nosi u sebi i pušta Božjem milosrđu da ga ozdravi, postajući tako sredstvom pomirenja“, citirao je biskup.
„Jedino mir je svet, a ne rat!“
Nenasilje je snažnije od nasilja, smatra papa i iznosi primjere koji to potvrđuju poput Majke Terezije, Mahatme Gandhija, Martina Luthera Kinga, te dodaje da je i Crkva „bila aktivno uključena u provedbu nenasilnih strategijâ promicanja mira u mnogim zemljama“. Napominje i kako takve inicijative nisu isključiva baština Crkve, već su svojstveni mnogim religijskim tradicijama, za koje „suosjećanje i nenasilje su od bitne važnosti i pokazuju put života“.
Biskup je u ozračju posljednjih terorističkih napada posebno istaknuo rečenice iz papine poruke „da ‘nijedna religija nije teroristička’. Nasiljem se oskvrnjuje Božje ime…’ Nikada se Božje ime ne može koristiti za opravdavanje nasilja. Mir je jedini svet. Jedino mir je svet, a ne rat!“.
Za nasilje se odgaja unutar obiteljske komunikacije u kojoj se ni konflikti ne rješavaju silom nego dijalogom i ljubavlju te se takvo ozračje iz obitelji širi na društvo. Biskup je istaknuo dva papina apela iz poruke: apel za razoružanje, zabranu i ukidanje nuklearnog oružja te apel za prestanak nasilja u obitelji, zlostavljanje žena i djece.
„Strategija blaženstava“ u obavljanju dužnosti na svim razinama
Papa se u poruci također prisjeća jubileja milosrđa koji je pomogao primijetiti brojne osobe i društvene skupine „s kojima se postupa s ravnodušnošću i koje su izložene nepravdi i nasilju. I oni su dio naše ‘obitelji’; oni su naša braća i sestre. Politika nenasilja mora započeti unutar četiri zida vlastitog doma, ali se tu ne smije zaustaviti nego se mora proširiti“. Da bi se to dogodilo papa Franjo kao program svima nudi „strategiju blaženstava“ odnosno Isusov poznati govor na gori. U tome solidarnost i aktivno nenasilje imaju važnu ulogu.
Na kraju poruke papa je najavio i osnivanje novog Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja u Vatikanu koji će pomagati ostvarivanje svih tih vrijednosti. Zaključivši s papinim mislima kako ništa nije nemoguće ako se obratimo Bogu u molitvi te da svi tako možemo biti mirotvorci dubrovački biskup je potaknuo okupljene vjernike da svatko počne od sebe i da to čini svaki dan.
Misno slavlje pjesmom su uveličali katedralni madrigalisti predvođeni s Margit Cetinić.
Nikša Sentić