Podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) u Dubrovniku u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak – Dubrovnik i Dubrovačkom biskupijom organizirala je u četvrtak 30. lipnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku dobro posjećenu tribinu: „Može li suosjećanje zdravstvenih djelatnika spasiti zapadnu medicinu?“
Moderator tribine, predsjednik dubrovačke podružnice HKLD Tomislav Ljubičić, dr. med., na samom početku je zahvalio svim nazočnima na dolasku napomenuvši kako je ovo prvi javni događaj u organizaciji novog, pomlađenog vodstva Podružnice. Posebno je izdvojio podršku dubrovačkih podružnica liječničkog Zbora i Komore, Caritasa, Crvenog križa, HKD Napredak te Dubrovačke biskupije. Zahvalio je osobno na dolasku bivšem dekanu Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Niku Zuraku, koji je prvi uveo kolegij Medicinske etike u nastavu te dubrovačkom biskupu mons. Roku Glasnoviću.
Uvodničar tribine bio je predsjednik HKLD-a doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med., ugledni infektolog sa zagrebačke Infektološke klinike „Fran Mihaljević“, koji je vrlo zanimljivim i slikovitim predavanjem o suosjećanju ili bolje rečeno supatništvu s bolesnicima zaokupio pozornost nazočnih i upoznao ih sa svojim zapažanjima s nedavno održane konferencije Europskog udruženja katoličkih liječničkih društava na istu temu u Asizu.
Promišljajući o tome na koji način i do koje razine liječnik koji četrdeset godina prakticira svoju struku može svakodnevno supatiti sa svim bolesnicima koje susreće u svakodnevnom životu, a da pri tom ne ugrozi samoga sebe, primarijus Čivljak je kazao: „S jedne strane, mi, naravno, kao katolički zdravstveni djelatnici, liječnici i medicinske sestre, moramo prihvatiti i u svakom bolesniku vidjeti sliku Isusa Krista. Kao što je Krist patio zajedno s ljudima koje je susretao u životu i bio dobar Samarijanac, i nama mora biti uzor najveći liječnik Isus Krist. Mi se ne smijemo libiti razumjeti, i ako treba i supatiti s našim bolesnicima. S druge strane, mi moramo zadržati svoj integritet, moramo pronaći načine i metode, kako pomoći bolesniku čak i nositi njegov križ, ali da ne ugrozimo sebe i svoj integritet. To nije jednostavno i nema jednostavnog odgovora na pitanje kako to provesti iz teorije u praksu.“ Dr. Čivljak je dalje naglasio da literatura kaže da je supatništvo i suosjećanje jedna od glavnih sastavnica liječničke struke, ali također i ako se u tome pretjera može doći do „burnouta“ (izgaranja) što nije cilj.
Docent Čivljak je svojim predavanjem izazovnog naslova uspio izazvao pozitivne i ohrabrujuće reakcije slušatelja, čime je otvorena rasprava o krizi suvremene zapadne medicine, utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na zdravstveni sustav i mogućim rješenjima za unapređenje skrbi o bolesnicima u suvremenom društvu.
Nekoliko uglednih i iskusnih liječnika uključilo se u raspravu i podijelilo svoja iskustva iz svakodnevnog rada te ih usporedilo s nama sličnim društvima, ali i s drugačijim modelima sustava zdravstvene zaštite. Doktor Dragutin Petković, s pozicije člana Etičkog povjerenstva Hrvatske liječničke komore, upoznao je nazočne s najčešćim pritužbama pacijenata i članova njihovih obitelji, a odnose se uglavnom na manjkavost ili lošu komunikaciju te na probleme vremensko-kadrovskih normativa. Prim. Srećko Ljubičić, voditelj Odjela za palijativnu skrb i prim. Marija Radonić, bivša voditeljica Pedijatrije u OB Dubrovnik, iznijeli su primjere dobre prakse suosjećanja s bolesnicima na svojim odjelima. Umirovljeni prof. dr. sc. Zurak podijelio je s nazočnima svoje emocije i iskustva s pokušajima sustavnog uređenja medicinske etike u nastavi medicinskih fakulteta.
Nakon odgovora na brojna pitanja, samom kraju tribine primarijus Čivljak sublimirao je raspravu i naglasio potrebu obveznog educiranja zdravstvenih djelatnika da se u suvremenoj medicini ne zaboravi bolesnik sa svim svojim tjelesnim, psihičkim, socijalnim i duhovnim potrebama.
Ovu uspješnu tribinu dubrovačke podružnice HKLD zaključio je njen predsjednik doktor Tomislav Ljubičić i još jednom zahvalio svima.
Hrvatsko katoličko liječničko društvo – Dubrovnik
Fotografije: Angelina Tadić