Propovijed p. Justa Lofeuda na Bogojavljenje u župi Svetog Spasa u Mokošici
Mudraci s Istoka pitaju: “Gdje je židovski kralj?”
“Dođosmo mu se pokloniti”, kažu u nastavku navodeći razlog zbog kojega su poduzeli tako dug put.
Evanđelje nam govori o trenutku pronalaska: “Kad ugledaše svjetlo zvijezde, obradovaše se radošću veoma velikom. Uđu u kuću, ugledaju Dijete… padnu ničice i poklone Mu se”, nakon čega “Mu prinesu darove”.
I mi smo pozvani izići iz sjene da ugledamo svjetlo, svjetlo koje nas vodi u prisutnost Gospodinovu.
Svjetlo koje nas vodi nije svjetlo zvijezde, nego Duha Svetoga koji nam daje vjeru i ljubav. Ako, kao Mudraci, upitamo: gdje je Gospodin? – Zaručnica, koja je Crkva, nam odgovara: Euharistija.
Poput Mudraca, pođimo k Njemu, ispunimo se radošću, padnimo ničice i poklonimo mu se u Presvetom Sakramentu. Prinesimo mu dar naše ponizne prisutnosti, i s njom, našu vjeru, makar malenu, našu ljubav, uvijek nedostatnu, jer premda smo siromašni, ti darovi dragi su Gospodinu.
Sveti Otac Benedikt XVI. rekao je: “Mnogi govore o Bogu, u ime Božje propovijeda se mržnja i prakticira se nasilje”. Stoga, kazao je, “čovjeka današnjice hitno je dovesti do ‘otkrića’ vjerodostojnog lica Božjega, i poput Mudraca, do toga da se prostre pred Njim i pokloni Mu se. I dodao je: “Klanjanje nije luksuz, nego prioritet”. Dodajemo: ono je nužnost.
Draga braćo i sestre, isti Gospodin i nas poziva da mu se poklonimo kada kaže: “Dođite k Meni…” “Dođite k Meni svi vi…” Klanjatelj je onaj koji Bogu prinosi dar svoje vjere i svoje ljubavi i koji sam pronalazi svoj dar, svoje blago. Jer Euharistija je blago Crkve, ona je dar Oca, dar Srca Isusova.
Gospodin te poziva: “Dođi”! Gospodin, kao učenicima Ivana Krstitelja, ti obećava: “Vidjet ćeš. Dođi i vidi”. Stavi se na raspolaganje za klanjanje da postaneš jedan od onih klanjatelja kakve traži Otac u duhu i istini, i vidjet ćeš, i iskusit ćeš Boga i pronaći ćeš svako duhovno dobro i prijateljstvo čitavoga Boga! Bog ne prestaje biti Bogom. To je razlog zbog kojega ne smijemo prestati klanjati Mu se. On ostaje stalno s nama u Euharistiji. Zato je to jedan od razloga da imamo trajno klanjanje u Euharistiji. To je dar kojega Gospodin želi ponuditi u Dubrovniku: trajno euharistijsko klanjanje. To znači biti pred prisutnošću Gospodinovom, danju i noću, uvijek, u klanjanju. To možemo ostvariti kao zajednica ako svatko preuzme svoj mali, vrlo maleni dio. Ono što se želi je prinijeti dar skrivenome Bogu od makar jednoga sata tjedno da mu svojom prisutnošću kažemo: Gospodine, mi te ljubimo, Gospodine, vjerujemo u tebe, Gospodine, vjerujemo da si Ti ovdje s nama.
Dragi prijatelji, prihvatite taj neizmjerni dar (Kapela sv. Josipa). Klanjajući se dat ćeš svjedočanstvo svoje vere i svoje ljubavi. Oni koji se klanjaju danju i noću najbolji su svjedoci Uskrsloga, i pravi proroci Euharistije, koji navješćuju svijetu, u svakom trenutku: Bog postoji, Bog je ovdje, među nama. Bog je s nama i za nas.
Trajno klanjanje te treba, ali i ti trebaš trajno klanjanje, jer u njemu ćeš pronaći odgovore na svoje probleme, na svoja pitanja, pronaći ćeš utjehu, pravi mir. Pronaći ćeš najboljeg prijetalja, svoga Boga.
Zamisli, na trenutak, jednu kapelu koja je uvijek otvorena, da svatko, u svaki čas, može susresti Isusa!
To će se tvojom raspoloživošću, tvojim “da”, ostvariti u Dubrovniku.
Evanđelje nam veli da su stranci poduzeli veoma dugo putovanje da bi motrili i klanjali se Gospodaru slave. Koji ti izgovor imaš da ne poduzmeš kratko putovanje koje te vodi da pohodiš Presveti Sakramenat? Ti koji imaš 168 sati tjedno, ne ćeš dati jednoga od njih svome Bogu? Ne boj se jer On ti ništa ne će oduzeti. Moramo shvatiti da Gospodin zove kako bi darivao! On ti želi darovati blagoslove, milosti, da bi ti mogao darovati svoje plodove. On ti želi darovati zaštitu i ljubav! Ako te zove, On to čini da ti promijeni srce. Tvoj sveti čas ne mijenja samo tebe, brate klanjatelju, on mijenja i svijet.
Vrijeme koje uložiš da bi bio s Isusom On blagoslivlje tako da On umnožava tvoj prinos u obilje milosti kako je umnožio onih malo kruhova i ribica u toliko njih da je nasitio mnoštvo. Tvoje klanjanje donijet će blagoslov ne samo tvojim milima, nego će donijeti blagoslove onima kojima je najveća potreba milosrđa Gospodnjeg.
Prednost trajnoga klanjanja je u tome što je lagano pronaći jedan sat jednom tjedno da bi se bilo s Isusom. Morate znati da je svaki čas kojeg izaberete Njemu mio. No ipak, moram na poseban način pozvati da se pokriju noćni sati (od ponoći do ujutro u 6) jer su zajedno s nedjeljnim satima, najteži. Po Izaiji, Bog zove svoj narod da se razbudi, iziđe iz pospanosti i lažne i ubojite opuštenosti jer “slava Gospodnja sviće iznad tebe”. Ovo je posebni poziv na klanjanje u časovima kasne noći. Oni koji se klanjaju tijekom tih prvih časova su jutarnja straža i oni će vidjeti zoru milosti Gospodnje, i učinit će da svane novi dan kojega svi iščekuju.
Po tvome “da” crkva će biti uvijek otvorena. I Gospodin, kojega ne možemo nadmašiti u velikodušnosti znat će kako te nagraditi.
Hvala vam i hvaljen Isus i Marija!