Ispred crkve sv. Vlaha, dubrovačkog zaštitnika, u utorak, 2. veljače otvorena je 1044. Festa sv. Vlaha. Ova Festa glavni je događaj Godine sv. Vlaha koja je proglašena povodom jubileja 1700 obljetnice mučeničke smrti sv. Vlaha. A uz ovu obljetnicu proslavlja se i 600 obljetnica od dubrovačkog zakona o zabrani trgovine robljem.
Stvarati svijet u kojem nitko nije manje vrijedan
O tom zakonu dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, u pozdravnom govoru, nakon čitanja Lausa, kazao da je riječ o “pionirskom pothvatu dubrovačkih parlamentarca koji su, nadahnuti kršćanskom vjerom, početkom XV. stoljeća izrazili svoj odnos prema trgovini robljem i istaknuli da je ona ‘sramotna, opaka, nečovječna i protiv svake ljudskosti’, dodajući tim humanističkim, etičkim i svjetonazorskim razlozima i one državničke, ekonomske i političke, jer ‘takva trgovina postaje ne mali teret i sramota za našu državu’, kao i one antropološke i teološke, jer se ‘ljudska vrsta – načinjena na sliku i priliku našega Stvoritelja – pretvara u trgovačku robu i prodaje kao da su nerazumne životinje.'”
„Spoj ovih dviju obljetnica najbolji nam je primjer kako življena kršćanska vjera, koja je u ovom Gradu i biskupiji crpljena i iz svetačkog primjera i moćne zaštite sv. Vlaha, može i mora mijenjati stvarnost i činiti boljim ne samo pojedince i Crkvu, nego i društvo u kojemu živimo,“ istaknuo je biskup i nastavio: „I na nama današnjim vjernicima, koji ovom Festom u molitvi za zagovor upravljamo svoj pogled na svetački primjer našeg Parca, velika je odgovornost da mijenjajući najprije sebe same i odbacujući mentalitet isključivosti, budemo zauzeti u stvaranju bolje Crkve i pravednijeg društva iz kojih nitko neće biti isključen i smatran manje vrijednim od drugih, nego će svi, bez obzira na sve naše razlike, imati jednako dostojanstvo“.
Poziv biskupu da posjeti kršćane u Libanonu
Pozdravljajući goste pristigle na otvorenje feste, biskup Uzinić je među njima posebno istaknuo dva gosta. Jedan je izaslanik katolikosa Armenske apostolske pravoslavne Crkve Arama I., nadbiskup Kegham Khatcherian iz Libanona, koji je pročitao pismo katolikosa Arama Dubrovčanima za Festu. Dobre veze Dubrovnika i Armenije održavaju se i njeguju upravo zbog sv. Vlaha, koji je rodom bio Armenac i danas se štuje u svom narodu. Na kraju obraćanja armenski nadbiskup darovao je dubrovačkom biskupu križ te ga pozvao da posjeti Libanon.
Papin izaslanik kardinal Vinko Puljić toplo i srdačno se obratio nazočnima prenoseći pozdrave pape Franje i izražavajući svoju radost zbog sudjelovanja na ovoj Festi. Potaknuo je Dubrovčane da čuvaju svoje korijene kao što čuvaju i svoju kulturnu baštinu.
Ispred crkve sv. Vlaha, uz mnoštvo vjernika, okupilo se dvadesetak biskupa i nadbiskupa, kako hrvatskih tako i gostiju iz inozemstva, izaslanika biskupa, redovničkih provicijala i provincijalnih poglavarica i izaslanica, predstavnika drugih vjerskih zajednica. Nazočni su bili i državni, županijski i gradski dužnosnici, među njima gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.
Mons. Toma Lučić, rektor crkve sv. Vlaha pročitao je čestitke pristigle sa svih strana za Festu.
Papin izaslanik je također blagoslovio darove koje su donijele djevojke u narodnim nošnjama, ove godine to su bili mladi aktivni u Vijeću za mlade. Bijele golubice, simbole mire, na slobodu je pustio kardinal Puljić.
Festanjuli kapetan Zvonimir Cetinić i obrtnik Anto Pavlović podigli su barjak sv. Vlaha na Orlandov stup, a svi nazočni, predvođeni katedralnim zborovima, zapjevali su himnu sv. Vlaha koja počinje poznatim stihovima: „Čuj sv. Vlaho naš, molitve glas, Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas…“. Uz pucnje trombunjera u gradskoj luci otvorena je jubilarna Festa sv. Vlaha. Nakon otvorenja vjernici su, kao i uvijek, nagrnuli u Parčevu crkvu na grličanje.
Angelina Tadić