Podizanjem barjaka sv. Vlaha na Orlandov stup ispred crkve sv. Vlaha otvorena je u četvrtak, 2. veljače 1045. Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Barjak su podigli ovogodišnji festanjuli Vlaho Violić i Luko Šoletić, dok su katedralni zborovi s okupljenim pukom pjevali Himnu sv. Vlaha.
Nakon čitanja Lausa, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić pozdravio je goste pristigle na slavlje te im uputio prigodne riječi. Istaknuo je kako Festa sv. Vlaha nije samo tradicija i kulturna baština niti smije biti svedena samo na procesiju, izvijanje barjaka, pucnjavu trombunjera. „Niti je, budimo iskreni, ne mogu ugroziti neke izvanjske okolnosti koje nam se mogu svidjeti, a i ne moraju, odnosno koje nam mogu smetati, a i ne moraju. Festa sv. Vlaha je znak našeg katoličkog identiteta i kršćanske vjere u Boga, koji nam se objavio u Isusu iz Nazareta, u kojega je sv. Vlaho vjerovao i kojega je posvjedočio svojim životom i svojom mučeničkom smrću“, istaknuo je biskup Uzinić. Podsjetivši kako je sv. Vlaho bio liječnik biskup je istaknuo neke ‘dijagnoze’ koje bi on danas uočio, a to su demografsko izumiranje te odnos prema naslijeđenoj kulturnoj baštini.
„Već sam spominjao da je broj rođenih u našem Dubrovačkom rodilištu prošle godine po prvi put pao ispod tisuću. Naravno, na to se nadovezuje i pitanje našeg starenja jer smo već sada među deset najstarijih nacija na svijetu, a prema prognozama već 2050. godine u Hrvatskoj će jedna trećina stanovnika imati više od 65 godina. Ovom dodajem za našu lokalnu zajednicu upozorenje da se ne znamo odgovorno ponašati s kulturnom baštinom koja nam je predana i koju smo obogaćenu, a ne osiromašenu, pozvani prenijeti idućoj generaciji“, iznio je biskup aktualne podatke i stanje.
„U situaciji dvadeset i prvog stoljeća svemu tome bih, kako na našoj lokalnoj, tako i na onoj nacionalnoj razini, dodao konstruktivnu raspravu o našoj prošlosti jer je to nešto što nas i dalje guši i koči nam hod prema naprijed, ali i još važniju konstruktivnu raspravu o tome što je dobro za našu sadašnjost i što osigurava našu budućnost“. U raspravi bismo, kazao je biskup, trebali svi sudjelovati želimo li ozdravljenje. Biskup je također spomenuo kako se ove godine obilježava 350 godina od Velikog potresa odnosno Velike trešnje, kako je nazivaju u Dubrovniku, iz 1667. godine u kojoj je poginula četvrtina stanovnika i grad bio srušen do temelja.
Čestitke i pozdrave s kopna i s mora pristigli Dubrovčanima za Festu pročitao je rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić, a okupljeni biskupi, svećenici, redovnice, redovnici, vjernici i svi uzvanici su pljeskom pozdravljali.
Trznice, djevojke u narodnim nošnjama, prinijele su plodove zemlje, svijeće i dvije golubice. Zanimljiva je simbolika tih golubica koje danas uobičajeno nazivamo golubicama mira. Izvorno su one uvedene u ceremoniju1938. godine, kao spomen na dvije golubice ili goluba koje su Marija i Josip prinijeli u hramu u obredu očišćenje nakon Marijina poroda. A svijeće su poveznica s današnjim blagdanom Svijećnice, te su tako liturgijska slavlja opće Crkve utkana u ovu lokalnu svečanost otvorenja feste dubrovačkog nebeskog zaštitnika.
Na otvorenju feste bilo je nazočno sedam biskupa među kojima biskup domaćin te predvoditelj središnje mise na sv. Vlaha mons. Egidije Ivan Živković. Uz predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića na platou ispred Parčeve crkve bili su i drugi biskupi Splitske metropolije: mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolita, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup te mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru. Prvi put na slavlju sv. Vlaha u Dubrovniku kao biskupi, uz biskupa Rogića, sudjeluju i mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski, koji će se kasnije pridružiti slavlju, i mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij. Od redovničkih poglavarica na otvorenju su bile nazočne s. Mariangela Galić, provincijalka Službenica milosrđa i s. Kaja Ljubas, provincijalka Marijinih sestara.
Među brojnim uzvanicima iz kulturno-političkog i javnog života bili su Nada Medović, povjerenica vlade RH za grad Dubrovnik te župan Nikola Dobroslavić.
Angelina Tadić
Fotografije: Nikša Sentić