Na Čistu srijedu odnosno Pepelnicu 5. veljače dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike.
U propovijedi je biskup Uzinić uvodno rekao da Isus iznošenjem Novog Zakona u Govoru na Gori nadopunjuje, a ne dokida starozavjetni zakon. Stari Zakon se, naime, shvaćao tako da se previše pozornosti posvećivalo vanjštini, a Isus u pročitanom ulomku evanđelja ne želi zaustavljanje na toj vanjštini nego pokušava ljude usmjeriti prema nutrini. Plaća za vršenje pravednosti o kojoj Isus govori je vječno zajedništvo s Bogom, a put za Isusove suvremenike bio je ispunjavanje Zakona. No, Isus ističe da Zakon ne treba poštivati zato da bi nas ljudi poštivali i da bismo bili pravedni pred njima nego Isusova nova pravednost ima temelj u Bogu i onome što Bog čini za nas, ustvrdio je biskup. Objasnio je kako je promijenjeno središte oko kojeg se trebamo okupljati. „Središte više nije u Zakonu i onome što mi možemo učiniti da bismo se svidjeli Bogu nego je središte u onome što Bog čini za nas,“ rekao je.
Razmišljajući o značenju korizmenog vremena biskup je naglasio da nas ono u prvom redu poziva da priznamo i prepoznamo Boga i njegovo milosrđe, da je to vrijeme u kojem se otvaramo Bogu i njegovoj ljubavi i prepoznajemo tu njegovu ljubav prema nama. Pa zato to vrijeme nije vrijeme tuge nego istinske radosti. Sva naša odricanja i odluke u korizmi imaju vrijednost samo u onoj mjeri u kojoj nam pomažu da otkrijemo Božju milosrdnu ljubav prema nama i toj se Božjoj milosrdnoj ljubavi prema nama otvorimo, te ukoliko tu ljubav uspijevamo posredovati ljudima oko nas, poručio je biskup Uzinić.
U propovijedi je biskup također naveo neke misli pape Franje iz njegove poruke za korizmu 2014. godine u kojoj papa, uz ostalo, govori o materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi te predlaže konkretne korake kako djelovati kao Crkva i kao kršćani da bi tu bijedu ublažili.
Pepelom su vjernike, koji su se na taj način osobno uključili u korizmeno vrijeme, posipali biskup Uzinić i generalni vikar mons. dr. Petar Palić izgovarajući riječi poziva na obraćenje.
U molitvi vjernika molilo se i za one koji pate uslijed ratnih stradanja u Siriji i afričkim zemljama te posebice za mir u Ukrajini, koja gotovo identično prolazi sve ono što je hrvatski narod prolazio pred Domovinski rat. Izražena je nada da će se kod njih situacija drugačije razvijati. Biskup je pozvao vjernike na suosjećanje i molitvu za ruski i ukrajinski narod da nađu put mira, te podsjetio koliko je nas bolila bešćutnost i hladnoća svijeta koji nam je tada mogao pomoći, a nije.
Angelina Tadić