Šestoga dana devetnice pred blagdan blažene Marije Propetog Isusa Petković u Blatu na Korčuli 5. srpnja u njezino svetište hodočastili su vjernici s Lastova. Krunicu su predmolili članovi župnoga zbora „Petrovo uho“ iz Ubli na Lastovu, a potom u euharistijskom slavlju predvodili i liturgijsko pjevanje. Župnik lastovske župe sv. Kuzme i Damjana don Tonči Prižmić predvodio je euharistijsko slavlje u samostanskom dvorištu, u zajedništvu s don Željkom Kovačevićem, župnikom župe Svih svetih u Blatu.
Svoju propovijed župnik Prižmić posvetio je svecima dana i bl. Mariji Propetoga. Spomenuo se svete braće Ćirila i Metoda, o čijoj veličini govori i podatak da ih je 1980. godine tadašnji papa, sv. Ivan Pavao II., proglasio suzaštitnicima Europe. „Vjerujem da je time želio potvrditi da smo i mi, koji se ubrajamo u slavenske narode, dio Europe, ne samo po pripadnosti kontinentu nego i po vjeri i kulturi“, kazao je i nastavio govoriti o njihovim zanimljivim životnim putevima. Obojica su rođena u Solunu i djelovala u 9. stoljeću. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli.
„Po nalogu bizantskog cara oba brata odlaze kao misionari među tursko-tatarske Hazare u južnoj Rusiji. Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna, jezik koji su od djetinjstva dobro znali, preveli su najnužnije crkvene knjige. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća uskoro kreću na put i stižu knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije – mnogobrojni učenici i narodne simpatije – izazivaju reakciju njemačkoga klera. Počinje borba njemačkoga svećenstva protiv slavenskih misionara. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. trojezična teorija, prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu obavljati vjerski obredi: hebrejski, grčki i latinski. Papa Hadrijan u slavenskim misionarima vidi dobre pomagače u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova suverena, te ih prima svečano. No, u Rimu se Ćiril razbolio i uskoro umro kao redovnik. Papa Hadrijan je odobrio slavensku službu, a Metoda je poslao knezu Kocelju“, ispričao je propovjednik.
U nastavku je kazao: „Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao heretika, a kada je stigao u Moravsku, njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuđuju ga i bacaju u tamnicu, gdje je ostao dvije i pol godine. Metod je poslije, na Papin nalog pušten iz tamnice, ali je slavenska liturgija bila zabranjena. Budući da je Metod ipak nastavio svoje djelovanje i slavensko se bogoslužje sve više širilo po Moravskoj, podignuta je protiv njega optužnica u Rimu i Metod je pozvan pred papu da se opravda. Papa Ivan VIII, nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj i ostajući kod odluka svojega prethodnika Hadrijana, potvrdio je slavenska bogoslužje. Isto je učinio i carigradski patrijarh Focije, koji se je u to doba bio pomirio s Papom. Metod potom u Moravskoj prevodi na slavenski jezik Bibliju. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u ropstvo, a neki su se uspjeli skloniti u Bugarsku, Makedoniju, Rašku i primorsku Hrvatsku gdje su nastavili svoj rad. Svojim prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga Ćiril i Metod su udarili temelje slavenskoj pismenosti“.
Među imenima mnogih svetaca nalazi se, našoj domovini na ponos, ime bl. Marije Propetog Isusa Petković. Ono što povezuje sve ove nabrojene svece, od Ćirila i Metoda, pa do naše blaženice jest vjera u Isusa Krista i vjernost Katoličkoj Crkvi, kazao je lastovski župnik te pojasnio kako postoje mnogi ljudi koji su sveto živjeli i koji se spominje i slavi na svetkovinu Svih svetih. Popis proglašenih donosi više od sedam tisuća imena.
Govoreći nadalje o životu bl. Marije Propetog kazao je, uz ostalo, kako ona evanđelje nije samo čitala, nego ga je provodila u svoj život. To su činili i predvoditelji Biblije. Podsjetio je kako je sv. Jeronim preveo Sveto pismo na latinski jezik, poznato pod imenom Vulgata. Sveti Ćiril i Metod preveli su Sveto pismo na slavenski jezik.
„Naša blaženica nije Sveto pismo prevela na neki jezik, nego ga je – poput majke onoga svećenika iz priče – prevela u svoj život, a time i u život svojih sestara u Družbi Kćeri Milosrđa. To je ona vjera u Isusa Krista, i vjernost Katoličkoj Crkvi, koja odlikuje svakog sveca i sveticu, blaženika i blaženicu. I da samo to zapamtimo o bl. Mariji Propetoga, dovoljno nam je“, poručio je župnik Prižmić i potaknuo okupljene da i sami žive Sveto pismo u svom životu.
„Tamo ćemo naći lijek svakoj našoj tjeskobi. Tamo ćemo naći svaku radost za svoje živote. Ali nam treba još nešto, a to je djetinja vjera u Boga, kakvu je bl. Marija Propetoga gajila čitava života. To nam svjedoče i oni teški trenuci u njezinu životu, i životu njezine družbe, kada im je nedostajalo materijalnih sredstava, a blaženica se nije odveć brinula, jer je znala da će se Bog za to pobrinuti.“
Euharistijsko je slavlje završilo procesijom s blaženičinim relikvijama u svetište i blagoslovom te osobnim čašćenjem.
Biseri Očeva milosrđa u samostanskoj su dvorani izveli igrokaz „Franjinim stopama“ koji su s njima pripremale vjeroučiteljice s. Anamarija Vuković i Đurđica.
s. M. Jasminka Gašparović,
promicateljica kauze za proglašenje svetom bl. Marije Propetoga
