U srijedu, 7. ožujka u sjedištu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Viteškoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu održano je predavanje dr. sc. Vinicija Lupisa o jednoj korčulanskoj bratovštini pod nazivom “Bratovština Svih Svetih i njen duhovni hod kroz stoljeća.”
Predavanje je organizirao i moderirao Josip Degl’ Ivellio, član spomenute Družbe i Bratovštine. Prepunoj dvorani se također obratio gaštald bratovštine Mihovil Depolo i Veliki meštar Družbe Nevio Šetić. Tijek predavanja bio je popraćen i snimkama pučkog, crkvenog, glagoljaškog pjevanja svih bratovština grada Korčule i prebogate tradicije pasionskih napjeva.
Bratovština Svih Svetih ili Dobre smrti, ujedno i najstarija, jedna je od tri bratovštine u gradu Korčuli. Osnovana je 8. listopada 1301. godine, u doba prvog korčulanskog biskupa Ivana Kružića, a svojim neprekidnim djelovanjem duboko je ukorijenjena u duhovni, ali i kulturni život svih Korčulana.
Zanimljivo je spomenuti kako je bratovština imala bičevalačaku (flagelantsku) tradiciju – bratimi bi sami sebe, u znak pokore, bičevali. Pretpostavlja se kako je ovaj oblik pučke pobožnosti bio vjerojatno vezan uz tadašnju popularnost prosjačkih redova koji su gajili pobožnost prema Isusovoj muci, ali i pod mletačkim utjecajem, s obzirom da je u to doba u Italiji bičevalačka tradicija bila daleko raširenija nego u ostalim dijelovima Europe.
Iako je postojao i cehovski karakter bratovštine (udruženje drvodjelaca), primarni cilj udruživanja je bio religiozni – briga za siromašne, djela milosrđa, pokore i molitve, održavanje crkava, oltara. Poseban oblik brige za siromašne ogledava se u ovoj bratovštini – osnivanjem Banke svetog Josipa. Bratimi su redovito uplaćivali članarinu, a u slučaju potrebe novac bi se koristio kao pomoć članovima i njihovim obiteljima.
Važne odluke su se donosile tajno na skupštini bratovštine (balotacjun), što dolazi od talijanske riječi balotta, u značenju kuglica. Taj naziv zapravo opisuje način glasovanja koje se vršilo ubacivanjem kuglica u glasačku kutiju zvanu bosolo.
Na čelu bratovštine se nalazi gaštald, a Uprava (Prokura) pomaže u svim poslovima koje zahtijeva članstvo u bratovštini: održavanje crkve za određene blagdane, sudjelovanje u procesijama župe, priprema za Veliki tjedan i slično.
Struktura bratovštine određena je samim Statutom tj. matrikulom. To je pravilnik kojim se definira i ističe sveca zaštitnika bratovštine, načini vodstva i uprave bratovštine, dužnosti bratovštine u bogoslužju, način upravljanja, inventar, pravila za pristup u bratovštinu kao i pravila prigodom smrti bratima itd.
Povijest bratovštine je dalekosežna i iako su danas određena pravila “ugašena”, zasigurno je kako je bratovština ostavila veliko kulturno i duhovno naslijeđe te tako postala živo tkivo grada Korčule. Generacije Korčulana su se odgajale upravo na tim vrijednostima pa bi grad bez bratovština bio drugačiji i siromašniji za jednu od svojih bitnih dimenzija, rečeno je na predavanju.
Svi prisutni na predavanju su dobili uvid u značajnu povijest ove bratovštine, složivši se kako je povijest korčulanske crkve prebogata i značajna te je kao takvu potrebno čuvati i prenositi s generacije na generaciju.
Iva Žanetić
Fotografije: Đuro Čehovski, Nikša Smoje