U dvorani Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 8. travnja predstavljena je knjiga mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića pod naslovom „Nada koja ne postiđuje“, koja je izdana povodom 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, blaženika i mučenika. U knjizi je mons. Perić detaljno analizirao pismo koje je komunističko tužiteljstvo pripisalo kardinalu Stepincu a ono je bilo najvažnijim dijelom optužnice i osude koju je izrekao komunistički sud na montiranom procesu hrvatskome blaženiku. U predstavljanju knjige, uz autora, sudjelovali su: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, biskupijski vikar Trebinjsko-mrkanjske biskupije i župnik župe Trebinje mr. don Ivo Šutalo i kao moderator doc. dr. sc. Marinko Marić.
Biskup Uzinić, čestitajući biskupu Periću na ovoj zapaženoj knjizi, koju je nazvao „Nada koja ne postiđuje“ kazao kako je ona zamišljena kao duhovne vježbe za svećenike i u kojoj je dao veoma važne odgovore znanstvenicima i svima onima kojima je stalo do istine.
Dubrovački biskup je posebno progovorio o bl. Alojziju Stepincu i Festi sv. Vlaha 1941. godine te naveo tri razloga za koje smatra da su te godine nadbiskupa Stepinca doveli u Dubrovnik da predvodi Festu sv. Vlaha. Prvi razlog je iznenadno umirovljenje dotadašnjeg dubrovačkog biskupa mons. Josipa Marije Carevića koje se dogodilo neposredno nakon feste 1940. godine na vlastiti zahtjev samog biskupa. Razlozi za to do danas nisu poznati. Biskup Carević odselio je u Zagreb i za pastoralne potrebe stavio se na raspolaganje zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu. Drugi razlog dolaska nadbiskupa Stepinca na festu sv. Vlaha je poziv tadašnjeg apostolskog administratora Dubrovačke biskupije kotorskog biskupa mons. Pava Butorca bez kojeg nadbiskup nije ni mogao predvoditi misu na festi sv.Vlaha. Taj poziv proizlazi iz potrebe da festu predvodi neki drugi biskup, a ne on sam, jer se istoga dana u Kotoru slavio sv. Tripun, zaštitnik Kotorske biskupije. Treći razlog bila je Hrvatska jubilarna godina kojom se obilježavalo 1300. obljetnica prvih povijesnih veza između Hrvata i Svete Stolice, ustvrdio je biskup Uzinić. Da je projekt Hrvatska jubilarna godina jedan od razloga njegovog dolaska u Dubrovnik potvrdio je i sam nadbiskup Stepinac u svojoj propovijedi u kojoj je Festu sv. Vlaha promatrao u svijetlu triju postulata. To su postulat katoličke istine, postulat pravde te postulat časti i ponosa.
Nadbiskup Stepinac je u Dubrovnik doputovao iz Splita parobrodom „Zagreb“. Nadbiskupa je posebno pozdravio gradonačelnik dr. Josip Baljka koji mu je zaželio dobrodošlicu prigodnim govorom. Nadbiskup Stepinac je svečano dočekan u dubrovačkoj katedrali. Nakon svečane zahvalnice i antifone Gospi nadbiskup je svima nazočnima podijelio blagoslov.
Biskup Uzinić je također spomenuo kako se u Dubrovniku nalazi Stepinčeva relikvija po kojoj je Stepinac na neki način ponovno tu, sa sv. Vlahom blagoslivlja Grad i biskupiju. A naša Festa sv.Vlaha i danas kao i u njegovo vrijeme propovijeda o postulatima katoličke istine, pravde i ponosa, zaključio je mons. Uzinić.
Don Ivo Šutalo je kazao kako preko ove knjige predstavljamo izvanrednog miljenika Božjega na kojega smo ponosni i kao vjernici i kao Hrvati. Podnaslov knjige je Duhovne vježbe svećenicima po Alojziju Stepincu, pa je vikar Šutalo istaknuo da je to cilj knjige da duhom živimo kao je Stepinac živio, da se molimo kao što se on molio, da trpimo kao što je on trpio, da praštamo kao što je on praštao i da pomažemo kao što je on pomagao. Posebno se osvrnuo na Stepinčev križni put koji je opisan u knjizi. U prvoj postaji križnog puta autor naglašava da je Stepinac, kada je čuo da se prikupljaju potpisi za njegovu smrt, rekao da će rado dati život za Katoličku Crkvu. Treća i sedma postaja su Stepinčev pad u Lepoglavski zatvor na 16 godina prisilnog rada. Dvanaesta postaja govori kako Stepinac prikovan na križu svoje postelje umire. Predstavljač je istaknuo da je Stepinčevo srce i cijeli njegov duh osvojio hrvatski narod diljem svijeta. Naglasio je kako je Stepinca Bog duhovno oživio i na oltar pred cijelim svijetom kao blaženika uzdigao. Na kraju je zahvalio blaženiku na primjeru vjere, duhovnosti, poniznosti, strpljivosti, praštanju i ljubavi prema bližnjemu i prema domovini.
U svom obraćanju biskup Perić govorio je o razdoblju između 17. svibnja 1945. i 11. rujna 1946. odnosno o tih 16 mjeseci. Mons. Perić je rekao da je Stepinac bio uhićen 17. svibnja. Bio je to prvi pritvor s istragom. U tom prvom istražnom pritvoru nadbiskup je proveo 16 dana i bio ispitivan 6 puta te je 2. lipnja pušten na slobodu. Istraga Stepinca nije urodila onim rezultatima koji bi ga mogli kompromitirati, kazao je biskup Perić.
Drugo uhićenje i suđenje je bilo 18. rujna 1946. godine odnosno 16 mjeseci nakon što su partizani zauzeli Zagreb. Stepinac u svoju obranu nije uzeo ni branitelje ni svjedoke, naglasio je biskup. Stepincu je službeno dodijeljen branitelj dr. Ivo Politeo, koji je bio jedan od najuglednijih odvjetnika u Zagrebu. Bio je branitelj u više političkih procesa. Dr. Politeo, po riječima glavnog suca, je držao obrambeni govor za Stepinca u kojem se potpuno postavio u poziciju svoga branjenika. Sudac je Politeu to i prigovorio rekavši mu da je govorio stvari u koje sam ne vjeruje. Dr. Politeo mu je na to odgovorio da nije važno što on vjeruje, već ono što vjeruje njegov branjenik.
Iz svega navedenog bilo je to suđenje koje je bilo sve drugo samo ne objektivno, pravedno i istinito. Bio je to sud koji je godinu dana spremao optužnicu a obrani dao samo 4 dana da odgovori. Sud koji je arbitrarno odbio 40 svjedoka a 7 puštenih nije ništa uvažio. Sud koji nije dopustio priziv na viši stupanj. Povijest je izrekla svoj nepristran sud o nadbiskupu Stepincu, a sv. Ivan Pavao II., papa, 1998. godine u Mariji Bistrici uime Crkve pravorijekom beatifikacije uzdigao ga je na oltar javnog čašćenja. Ipak je nepobitna istina da ljudskim rodom ravnaju istina i pravda, zaključio je mons. Perić.
Moderator Marić uz ostalo je kazao kako je ovo četvrto predstavljanje ove knjige koja je već predstavljena u Zagrebu, Mostaru i Splitu. Knjigu je izdala Crkva na kamenu krajem 2018. godine.
U Dubrovniku je knjiga predstavljena u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture.
Jelica Gjenero