Na svetkovinu Svih svetih 1. studenog dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je misu na središnjem gradskom groblju Boninovo u Dubrovniku. Na kraju mise posebice se molilo za sve pokojne pokopane na tom groblju, ali i za one pokopane na drugim grobljima diljem svijeta. S biskupom su koncelebrirali i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić i novi župnik župe sv. Petra-Boninovo don Ante Burić.
Govoreći o svim svetima biskup Uzinić je u propovijedi kazao kako „svetost nije san o nedostižnom boljem svijetu, nego stvarnost koju sveci u punini žive i kojoj smo i mi usmjereni“. Dodao je da se treba osloboditi predrasuda o svecima „kao nekim višim bićima i čudotvorcima i u njima prepoznati ono što su oni doista bili, ljudi poput nas, oni koji su živjeli život koji i mi živimo“.
Skrenuo je pozornost i na činjenicu da se misno slavlje ne slavi u crkvama „u kojima svece promatramo u njihovoj završnoj fazi, s aureolom oko glave, pretvorene u kip i stavljene na oltar“ nego „na groblju, raspadnute, ali i s jasnom porukom da su i oni živjeli, ali i završili svoj ovozemaljski život kao i svi drugi ljudi“. Postali su sveti dok su kao ljudi živjeli ovdje na zemlji, a ne kroz ono što su nakon smrti.
„Svetost se postiže životom, uključujući i umiranje, a ne smrću,“ istaknuo je biskup Uzinić dodavši da ne postoji razlika između onih koji su sveti i onih koji to nisu, nego između onih koji su sveti i onih koji su promašili život. „Svetost nema alternativu! Sveci su oni koji su uspjeli u životu! Oni koji nisu sveti promašili su život!“
Nebrojeno mnoštvo svetaca, mučenika…
Obraćajući se dalje okupljenim vjernicima biskup je nabrojio cijeli niz svetaca od blažene Djevice Marije, sv. Josipa, apostola, sv. Vlaha, čije 1700. obljetnice mučeničke smrti se dogodine Dubrovnik spominje, ili počasnog sugrađanina Dubrovnika sv. Ivana Pavla II.
Spomenuo je brojne mučenike prvih, ali i svih ostalih stoljeća; zatim one u 20. stoljeću „u koje možemo ubrojiti mučenike i žrtve Auschwitza, Jasenovca…, ali i Hirošime, Nagasakia, Dresdena, Sibira, Kambože, Ruande, Srebrenice…, kao i mučenike i žrtve 21. stoljeća u Siriji, Iraku, Afganistanu, Palestini, Egiptu, Sudanu, Nigeriji, Sjevernoj Koreji…“ Veliki je broj svetih pastira, ispovjedalaca, djevica, muževa i žena, redovnica i redovnika, kao i sve veliko mnoštvo o kojem govori sv. Ivan u svom Otkrivenju „što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika.“
I bl. Alojzije Stepinac je svet
Biskup je nadalje spomenuo i članove tog mnoštva svetaca iz hrvatskog naroda. Počevši od onih koje je Crkva službeno proglasila svetima poput sv. Nikole Tavelića, sv. Leopolda Mandića i sv. Marka Križevčanina.
U tom kontekstu spomenuo je i bl. Alojzija Stepinca: „Usprkos svim prijeporima koji se oko toga vode posljednjih mjeseci, neumjesnog uplitanja druge Crkve, i još više političara, u unutarcrkvene stvari, a što nepotrebno zbunjuje vjernike, koji bi ipak trebali imati više povjerenja u papu i Crkvu i ne bi se smjeli olako dati zavesti od onih koji ovu situaciju žele iskoristiti za svoje ovozemaljske i političke interese, svetac je i bl. Alojzije Stepinac, kao što su sveci i drugi naši blaženici (bl. Marija Petković, bl. Augustin Kažotić, bl. Gracija Kotorski, bl. Ivan Merz, bl. Drinske mučenice, bl. Miroslav Bulešić), ali i brojni drugi sluge i službenice Božji (poput fra Ante Tomičića, b. Petra Barbarića, nadbiskupa Josipa Stadlera, Marice Stanković)”.
U tom prisjećanju na ljude svetog života biskup je spomenuo i p. Petra Pericu, čiji posmrtni ostaci se nalaze na groblju na Boninovu, zatim mučenike i žrtve Dakse, Orsule, Jakljana, Korčule, ali i Bleiburga, Kočevskog Roga, Jazovke i sličnih mjesta. Također je spomenuo i fra Iva Perana, kardinala Franju Kuharića, žrtve Vukovara, Škabrnje, branitelje kojima je cilj bio obraniti Domovinu i osobito brojne civilne žrtve rata koje su, bez obzira na stranu, ubijeni isključivo zbog svoje vjere ili nacionalne pripadnosti.
Dajući tako pregled življenja svetosti kroz stoljeća, na razini opće i partikularne Crkve, biskup je potaknuo vjernike da u tom svjetlu pogledaju i one koje su osobno poznavali, pokojne djedove i bake, očeve i majke, sinove i kćeri, župnike i duhovnike, redovnice i redovnike, ukratko sve one „koji su kao svjedoci Isusa Krista i njegove ljubavi živjeli s nama i među nama“.
Biskup je također potaknuo vjernike da danas otkrivaju svece „i među nama, svece koji danas – 2015 godina nakon Kristovog rođenja ili 1700 godina nakon što je to učinio sv. Vlaho, naš parac – svojim primjerom pokazuju da je moguće živjeti sljedeći logiku Isusa Krista i njegovih blaženstava“. Mišljenja sam da je upravo njih važno uočiti danas, iako još u potpunosti ne dovršene, i u sebi i drugima pokraj sebe, kazao je.
Ima i dobrih i loših političara – birajmo dobre
U kontekstu vremena obilježenog predizbornom kampanjom, biskup Uzinić je skrenuo pozornost vjernicima na jednu skupinu ljudi u kojoj danas izgleda kao da nema onih koji sveto žive svoj život, a to su političari. „Zašto nam se čini da ih nema i među političarima, bez obzira na njihovu političku opciju? Zato što u ovoj političkoj kampanji svi sebe prikazuju kao jedinu alternativu ocrnjavajući one druge pa tako nama koji to promatramo sa strane ispada, da nitko nije dobar i da su svi jednako loši, odnosno da nisu i ne mogu biti izbor jer su ili lopovi, ili nesposobni, ili crkveni, ili crni… Nije tako, ne može biti tako! Kao i u drugim društvima, tako i u ovom našem društvu, ima i dobrih i loših. Ima i lopova, i nesposobnih, i crnih i crvenih. Ipak, većina su dobri. I ima ih svugdje. I svi bismo se svojim životom, bez obzira tko smo i što činimo, trebali svrstati među one koji su dobri, među oni koji teže svetosti, među one koji su sveti. I svi bismo trebali pomoći onima koji su dobri, a ne tek onima koji su manje loši, da imaju veći utjecaj na naše društvo.“
Jedna od prilika za to su i parlamentarni izbori. „Ne smijemo olako propustiti tu priliku odmahujući rukom jer će nam se slijedeća prilika ponuditi tek za četiri godine. Budimo društveno odgovorni. Iziđimo na izbore i na izborima glasujmo bez ikakve računice za one koje smatramo da su najbliže idealu svetosti koji nam na najbolji način opisuje današnji evanđeoski ulomak, odnosno evanđelje blaženstava. Ne zaboravimo da je i propust grijeh! I da se svetost ne postiže sutra, nego danas, autentičnim kršćanskim životom koji uključuje ne samo crkvenu, nego i društvenu odgovornost jer, kako nas uči Drugi vatikanski koncil, ‘radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga, a da ne bi našlo odjek u njihovom srcu’. Naša društvena odgovornost je samo jedan od putova prema svetosti,“ istaknuo je biskup Uzinić.
Blaženstva su kriterij
U svim oblicima svetosti, uključujući i spomenutu društvenu odgovornost, bitno je svoj život uskladiti s Isusovim programom blaženstva, nastavio je biskup te polagano nabrojio sva blaženstva. „Blaženstva su kriterij jer je logika blaženstava logika ljubavi koja nam se očitovao u Isusu Kristu i po njemu se proširila na sve ono veliko mnoštvo ‘što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakog plemena, i puka i jezika’, a u kojem danas želimo prepoznati ljude svih vremena i naroda, one koje nismo i one koje jesmo poznavali i poznajemo, ali i svakog od nas, uključujući i naše buduće saborske zastupnike i Vladu“.
Na kraju je podsjetio da u ostvarenju svetosti čovjek nije sam, Bog je uz njega, Bog koji znade izići na kraj s ljudskom nedostojnošću i slabošću. Svi sveti, koje Crkva danas slavi, su dokazali da je, bez obzira na zvanje ili zanimanje, moguće imati uspješan život na zemlji sljedeći logiku blaženstava i da su zaista već sada i ovdje, a ne tek sutra u vječnosti, blaženi oni koji tako žive.
Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zborovi i zbor župe sv. Petra, pod ravnanjem Marigit Cetinić.
Tijekom ovih dana vjernici obilaze grobove svojih pokojnika, ukrašavajući ih cvijećem i paleći svijeće. Moleći za vječni pokoj njihovim dušama učvršćuju svoju vjeru u ponovni susret s njima i osnažuju nadu u radosni život s Uskrslim Kristom.
Na Dušni dan, spomen svih vjernih mrtvih, dubrovački biskup predvodit će večernju misu u 18 sati u dubrovačkoj katedrali.
Angelina Tadić