Na završetku pastoralne godine djelatnici Ordinarijata Dubrovačke biskupije u petak, 10. lipnja i subotu, 11. lipnja išli su na izlet i tom prigodom upoznali neke dijelove Srednje Bosne i Sarajevo. Sa zaposlenicima Ordinarijata, Svećeničkog doma i Caritasa na izlet su išli dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, generalni vikar mons. Petar Palić i kancelar don Ivica Pervan.
U franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici dočekali su ih i srdačno primili franjevci provincije Bosne Srebrne, kojoj ovaj samostan pripada. Mladi svećenik fra Domagoj Šimić proveo ih je kroz samostan, muzej i franjevačku crkvu te ih upoznao s nekim zanimljivostima iz prošlosti i sadašnjosti ovoga kraja. U muzeju im je pokazana fojnička ahdnama, povijesni dokument kojim je sultan Mehmed II. Fatih 1463. godine dopustio bosanskim franjevcima slobodu djelovanja među katolicima u Bosni, čime se, uz ostalo, izbjeglo da domicilno stanovništvo napusti svoja ognjišta, a osmanlijskim osvajačima ostala je radna snaga na tim prostorima. Sudionici izleta saznali su da su u samostanu, u zadnjem ratu, ubijeni gvardijan i vikar samostana, te da je izvršitelj toga zločina osuđen dok se za nalogodavcima još traga.
Uz samostan u Fojnici još su dva značajna samostana franjevačke provincije Bosne Srebrne, samostani u Kraljevoj Sutjesci i Kreševu. Dubrovački hodočasnici posjetili su samostan sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjeski, kraljevskom bosanskom gradu Tomaša i Tvrtka Kotromanića i kraljice Katarine, koja je, bježeći od Turaka na putu prema Rimu boravila u Stonu i Dubrovniku. U sutješkoj crkvi nalazi se njezin kip, a predaja o njoj i danas je živa u narodu. Dr. fra Stjepan Duvnjak upoznao je hodočasnike s poviješću samostan i crkve koji su bili više puta građeni, rušeni i obnavljani, a današnja velika i bogato ukrašena crkva mogla bi, kako kažu, biti prekrasan duhovni ures svakog europskog grada. Tragovi dubrovačkih zlatara vidljivi su u izradi liturgijskih predmeta koje čuva samostanski muzej, a u knjižnici se čuvaju značajne inkunabule i drugi dokumenti koji svjedoče o povijesti ovoga kraja. Na zidu se može vidjeti i spomen na povelju Kulina bana s kraja 12. stoljećima kojom se Dubrovčanima dopušta slobodna trgovina na ovom području. Kako se u vrijeme Kulina bana dobro živjelo u narodu postoji izreka „Od Kulina bana i dobrijeh dana“.
U Sarajevu je zaposlenike ordinarijata pozdravio kanonik prvostolnog kaptola i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta dr. don Darko Tomašević i poželio im dobrodošlicu u Sarajevo. Pokazao im je zgradu Vrhbosanske nadbiskupije u kojoj se nalaze neki nadbiskupijski uredi i gdje je radno mjesto vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića. U privatnoj kapelici Srca Isusova svi su se zajedno pomolili.
Nadbiskupijski pastoralni centar za mlade „Ivan Pavao II.“, mjesto gdje se papa Franjo prije odlaska iz jednodnevnog pohoda Sarajevu prije godinu dana, susreo s mladima iz Bosne i Hercegovine i poručio im, kao prvoj poslijeratnog generaciju, da ne grade zidove nego mostove u međuljudskim odnosima, pokazao im je voditelj centra dr. don Šimo Maršić. U kapelici centra hodočasnici su slavili misu.
Kako su zaposlenici Dubrovačke biskupije u Sarajevo došli u vrijeme muslimanskog mjeseca ramazana imali su prigode vidjeti i rasvijetljenu centralnu džamiju i vjernike islamske vjeroispovijesti u molitvi, nakon cjelodnevnog posta, a tijekom noći mogli su čuti i pjevanje molitve mujezina s minareta obližnje džamije.
Vodič kroz Sarajevo dubrovačkim svećenicima i vjernicima bio je mr. don Pero Brajko koji im je detaljno govorio o povijesti pojedinih crkvenih i civilnih mjesta, te ih upoznavao i sa životom u današnjem Sarajevu. Istaknuo je kako položaj vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini nije do kraja zadovoljavajuće riješen tako da mnoge neriješene situacije i dalje čekaju bolja vremena.
O franjevačkoj i katoličkoj nazočnosti u Sarajevu od njegovih početaka posjetiteljima iz Dubrovnika pričao je i dr. fra Marinko Pejić u crkvi sv. Ante na Bistriku. Ta nazočnost bila je posebno jaka zahvaljujući bogatoj dubrovačkoj zajednici u Latinskog četvrti gdje je bila podignuta i crkva Blaženoj Djevici Mariji, a do slabljenja je došlo nakon upada austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog krajem 17. stoljeća, čiji cilj nije bio oslobađati Bosnu od Osmanlija nego osvojiti, opljačkati i popaliti što je mogao. Nakon što je spalio Sarajevo katolički puk je, iz straha od turske odmazde, napustio grad na Miljacki i katolička zajednica u Sarajevu nije se više nikad oporavila. Dr. Pejić upoznao ih je i sa simpatičnom tradicijom koja postoji u Sarajevu i koja kaže da ako imaš neku veliku nevolju u životu onda trebaš obići tri sveta mjesta: crkvu sv. Ante na Bistriku, staru pravoslavnu crkvu u čaršiji i turbe sedmorice braće, što stanovnici Sarajeva i čine. Tako da u crkvi na Bistriku nije neobično u molitvi vidjeti i pripadnike drugih religija, a na sadržaje koje samostan pruža mladima dolaze ne samo katolici nego i drugi mladi ljudi koje zanimaju temeljna životna pitanja.
Djelatnici biskupije posjetili su također romaničko-gotičku sarajevsku katedralu i pomolili se na grobu sluge Božjeg nadbiskupa Josipa Stadlera, poznatog po brizi sa siromahe ali i za svoju nadbiskupiju. Posjetili su i obnovljenu pravoslavnu sabornu crkvu posvećenu Presvetoj Bogorodici. Prolazeći pored građevina koje obilježavaju ovaj grad saznavali su povijesne i kulturne zanimljivosti o njima. Imali su prigode vidjeti glavne džamije, zgradu židovske općine, Baščaršiju, vječnu vatru, nedavno otvorenu obnovljenu sarajevsku vijećnicu, Latinski most koji je dobio ime po obližnjoj dubrovačkoj trgovačkoj koloniji u 18. stoljeću, zgrade bogoslovije i svećeničkog doma ispred kojih su susreli i poznatog bibličara mons. dr. Matu Zovkića, a bilo je vremena i za kušanje bosanskih kulinarskih delicija. Izlet su završili posjetom lijepo uređenom vrelu Bosne bogatom bujnom zelenom prirodom i čistom vodom.
Uz biskupove poticaje na osobno osluškivanje Boga koji ne dolazi bučno nego u govoru laganog povjetarca, na njegovanje dobrih međusobnih odnosa i na svjedočenje Božje ljubavi svim ljudima, djelatnici Dubrovačke biskupije na ovom team-buildingu mogli su vidjeti kako izgleda život Crkve u multietničkoj sredini u kojoj kršćanstvo nije glavna religija i upoznati bogatu povijest ovoga dijela Bosne.
Angelina Tadić