Za sve pokojne festanjule prikazana je misa drugog dana trodnevlja ususret sv. Vlahu, zaštitniku Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, u nedjelju, 31. siječnja u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku.
Predvoditelj trodnevlja biskupski vikar za otok Brač don Ivica Huljev podsjetio je na početku propovijedi kako se prvog dana trodnevlja razmišljalo o tome da kada čovjek svoj život živi s Bogom on može nadvladati sve udare i lomove.
Nedjeljno evanđelje (Mk 1, 21-28) donijelo je zgodu u kojoj Isus propovijeda u sinagogi u Kafarnaumu. Izvana izgleda sve redovito, kazao je propovjednik, ali ono što se zbilo toga dana u sinagogi u Kafarnaumu „otvara i nama danas jedan drugačiji odnos s Božjom riječju“ onda kada joj otvorimo vrata svoga života. Isusova riječ među njegovim povijesnim slušateljima je izazvala oduševljenje, opisao je evanđelist Marko. Puko oduševljenje nije ništa posebno, ljude je moguće oduševiti na različite načine, primijetio je vikar Huljev te naglasio da Isusova riječ, onda uživo a danas u otajstvu sakramenta, kao i Božja riječ koja na različite načine ulazi u ljudske živote diljem svijeta, nikad nema želju da nas zavede nego da prosvijetli tmine naše pameti, ali još važnije srca.
Tumačeći nadalje evanđelje propovjednik je skrenuo pozornost na autoritet s kojim je Isus propovijedao. „Kad mi dopustimo da do naše dubine dođe utjecaj Božji, Božji prst u našem životu, otkrivamo kako nas ta riječ pokreće tako da joj se čovjek otvori i da se dade izazvati njome i krenuti u smjeru kamo ga ta riječ vodi“, ustvrdio je propovjednik Huljev. Kazao je i kako je cilj toga da Bogom nahranjeni preobrazimo sebe i svijet oko sebe.
Krist je cijelim svojim bićem pokazao kako je moguće živjeti istinski autoritet. Vjerovati istinskom autoritetu čovjek može samo onda kada istinski osjeti da se iza toga krije istina, snaga koja ga oblikuje i da svoj život može darovati tome. „Pravi autoritet je onda kada se živi na način da se crpi snaga u Bogu radi dobra drugih ljudi“, poručio je propovjednik. Život nam doista može biti usklađen s poticajima koji dolaze od Boga, a to ćemo prepoznati u onim situacijama kada se od nas bude očekivalo da i mi, kao brojni proroci prije nas, založimo vlastitu kožu a ne da ostanemo izvan događaja.
Propovjednik je zatim govorio o autoritetu koji smo kao kršćani pozvani svakog dana graditi, odustajući od laži i umišljaja da ovaj svijet mora nama služiti. Tu je put stvaranja novog autoriteta oslonjenog na evanđelje. Naglasio je također potrebu radovanja tuđem dobru.
Što bismo kao kršćani danas morali činiti da zasja autoritet evanđelja u svijetu?, upitao se predvoditelj slavlja te vjernike poučio o tome kako se može na dva načina gledati na vjeru. Bliža proteklim vremenima je slika da vjeru doživljavamo kao svjetionik koji je stamen, čvrst, nepokolebljiv na hridi i koji redovito u noći nudi svoje svjetlo. To nije krivo, vjera doista ima moć da je prepoznamo kao sigurno uporište koje rasvjetljava smjer u kojem trebamo ići, ustvrdio je propovjednik te naglasio: „Ali mi danas, u posebnim okolnostima vremena kada je došlo dobrim dijelom do zaborava Boga, vjeru moramo gledati ne samo kao svjetionik koji nepomično stoji i svijetli. Vjera je baklja koju kršćanin, slikovito rečeno, uzima, pali na svjetlu Božje riječi, na Kristu živome i nosi tamo kamo ide, da sam postane baklja vjere u vremenu u kojem živi. Gdje god čovjek živi da donese Boga.“
Vrativši se na tumačenje evanđeoskog ulomka propovjednik je progovorio i o suprotnosti koja se probudila u sinagogi, o čovjeku opsjednutom nečistim duhom. „Božja riječ nikada čovjeka ne ostavlja mirnim. Ako je čovjek u raskoraku s Bogom onda je normalno da ga Božja riječ potrese. Jer on je izazvan tim njegovim autoritetom.“
Radosna vijest jest u tome da nismo prepušteni na milost i nemilost okolnostima. „Gdje god čovjek s ozbiljnošću uzima Božju riječ, gdje god čovjek uzima Boga ozbiljno makar svi drugi činili drugačije, zlo tu ne može izdržati, zlo tu nema posljednju riječ. Tu se događa šansa da nas Bog liječi… Gdje se čovjek trudi da ga evanđelje iznutra osvoji, on mijenja prvo sebe a i svijet oko sebe, i tada se događa da zlo ne može izdržati.“
To znači da imamo rješenje, istaknuo je propovjednik. Ne samo da nismo izručeni na nemilost i nemilost ovima i onima, to znači da nas Bog nikada ne ostavlja.
Osvrnuo se i na pitanje optimizma vjere. Vjera nije napitak, neka vrsta duhovnog sedativa, da se smirimo i zaboravimo na brige i probleme, kazao je. Vjera je snaga da se probudi optimizam koji nam pomaže da kad smo na Boga oslonjeni možemo gledati dalje ili preko trenutačne situacije, što posebno vrijedi u vremenu krize. Evanđelje nas hrani da možemo gledati iznad onoga što se danas vidi, to je proročka moć vjere. Naglasio je i potrebu gledanja na krizu kroz šanse koje ona nudi, a ne kroz ono što nam je sve zatvoreno.
Spomenuvši izgradnju Dubrovnika nakon Velike trešnje u 17. stoljeću propovjednik je potaknuo vjernike da promisle kako su u prošlosti postojali ljudi kojima je vjera bila snaga koja im je tada pomogla da svoju budućnost ne prepuste zlu. I u tom smislu povijest obvezuje. „Ne htjeti ostati u ruševinama, to je snaga vjere. Ona izaziva i nas danas da ne dopustimo neljudskosti u svim njezinim svojim varijantama da dobije zadnju riječ. Da se to ne bi dogodilo moramo se naći uz Božju riječ koja nas ne samo okuplja nego i hrani.“
Dio katedralnog zbora pod vodstvom voditeljice Maje Marušić na kraju mise otpjevao je molitvu trodnevlja sv. Vlahu, koju je riječima zaključio predvoditelj slavlja Huljev.
U programu „Učenici sv. Vlahu“ ove godine, zbog epidemiološke situacije, učenici Osnovne škole Ivana Gundulića iz Dubrovnika prigodni program izveli su na način da oni nisu nastupili uživo nego je puštena audio snimka njihovog recitiranja. Moderatorica programa učenica Lara Bujak je također pročitala nekoliko molitava koje su učenici napisali, a učiteljica Marita Tošić je zahvalila na mogućnosti sudjelovanja škole u ovoj čudnoj godinu u programu trodnevlja te čestitala svima Festu.
Na drugoj večeri trodnevlja u Parčevoj crkvi sudjelovali su i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić te ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić.
A.T.
