U subotu, 16. ožujka skupina od pedesetak dubrovačkih hodočasnika predvođenih vjeroučiteljem Krešimirom Markovićem, članom Vijeća za obitelj Dubrovačke biskupije i u pratnji don Deana Turze, župnika Donje Lastve i povjerenika kotorske biskupije za pastoral braka i obitelji, uputila se iz Dubrovnika u Kotor kako bi s vjernicima Kotora sudjelovala u pobožnosti križnog puta poviše grada koju je predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janjić. Tom prigodom je od kotorske katedrale do crkve Gospe od Zdravlja nošen novi metalni križ, kojega je prošle godine na blagdan sv. Nikole, blagoslovio biskup Janjić. Križ je postavljen na kupolu zvonika kao zavjetni dar kotorske Crkve.
Na putu do Kotora profesor povijest Teo Trostmann hodočasnike je upoznao s osnovnim činjenicama iz bogate kulturne, političke i pomorske povijesti Boke Kotorske i Bokelja. Uime Kotorske biskupije dubrovačke vjernike primio je domaćinski don Anton Tonći Belan. Nakon obilaska znamenitosti Kotora hodočasnici su krenuli na križni put duž impresivnih kotorskih fortifikacija koje su zajedno sa hrabrim braniteljima i uz podršku molitve blažene Ozane kotorske odbile 1531. godine nalete Hajredina Barbarosse, čuvenog i okrutnog pomorca u službi sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Strmom i teškom stazom uspinjali su se vjernici prema 260 metara visokom brdu Sanđovani. Šestorica dubrovačkih hodočasnika (D.Mandić, I.Borić, Ž.Prce, J.Ursić, I.Martić i J.Burić) imali su, uz kotorske svećenike i vjernike, čast nositi križ prema crkvi Gospe od Zdravlja, renesansno-baroknoj građevini na kojoj se prvi puta u povijesti samostalne Crne Gore ponad Kotora vio hrvatski barjak, zajedno sa vatikanskim i crnogorskim.
Nakon hodočašća hodočasnici su se uputili u Donju Lastvu gdje ih je župnik Turza upoznao sa lijepim primjerima suživota Bokelja katolika i pravoslavaca, kako u starini kad su katolici bili većina, tako i danas kada Hrvati ne čine ni 1% stanovništva Crne Gore.
Profesorica A.Šarčević upoznala ih je s odvijanjem nastave hrvatskog jezika u Crnoj Gori, te odgovorila na upite o specifičnostima crnogorskog književnog jezika.
Teo Trosmann/ A.T.