Javna tribina na temu „Teologija i pluralizam“ održana je u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u utorak, 16. srpnja, kao dio programa Ljetne škole teologije koja se ovog tjedna održavala u Dubrovniku. Govor o pluralnosti u teologiji i o ulozi teologije u pluralnom društvu privukao je brojnu publiku, a na tribini su govorili predavači na ljetnoj školi: Carmelo Dotolo, dekan Fakulteta misiologije Papinskoga sveučilišta Urbaniana u Rimu; Pantelis Kalaitzidis, ravnatelj Volos Academy for Theological Studies u Grčkoj; Tina Beattie, profesorica Katoličkih studija na Sveučilištu Roehampton u Londonu i Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Tribinu je moderirala Bruna Velčić, doktorandica na Papinskom biblijskom institutu u Rimu.
Profesor Dotolo naglasio je da u pluralnom svijetu kao ovom danas u kojem živimo, teologija treba moći surađivati i promovirati izgradnju zajedničkog svijeta kao zajedničkog doma koji treba postajati otvoreni prostor za dijalog. “Posebno zbog ovoga, pluralno društvo traži i zahtijeva od teologije da zna kako pokazati prave razloge svojih argumenata i razmišljanja, što je, dakako, izazov s kojim se teologija danas treba znati nositi”, kazao je Dotolo. Na pitanje oko novog stila komunikacije pape Franje prof. Dotolo je rekao: „U današnjem vremenu, prema mom mišljenju, papa Franjo je već uveo dijalog kao ekleziološki način komunikacije, a to je dijalog koji se rađa iz dvije pretpostavke: prva je da smo svi mi narod Božji, a druga je sinodalnost, koja je nužna za kvalitetan rast zajednice.”
Govoreći o doprinosima teologije, prof. Dotolo istaknuo je tri moguća doprinosa koja bi teologija mogla dati ovome vremenu, prvi bi bio da uključi konkretnog muškarca i konkretnu ženu u svoja razmišljanja, sa svim njihovim problemima, očekivanjima i snovima. “Drugi mogući doprinos bi bio da ukaže na važnost i potrebu kritičkog mišljenja, jer sve ideologije uništavaju život kao takav, a treći doprinos je u tome što teologija zna da je istina uvijek veća, istina uvijek nadilazi ono što možemo dokazati i u što smo sigurni. Bog nam uvijek daje puno šire horizonte za razumijevanje misterija života i stvarnosti”, kazao je prof. Dotolo.
Profesor Pantelis Kalaitzidis je zahvalio na pozivu na ovu teološku školu i spremnosti na dijalog. Govoreći o važnosti odnosa povijesti i teologije spomenuo je metropolita Johna Zizioulasa koji je rekao da je: “teologija uvijek smještena unutar povijesti. Pravoslavne crkve od samog početka živjele su u multikulturalnim i multietničkim sredinama, kao što je to bilo i Rimsko, Bizantsko i Otomansko carstvo. S tragičnim iskustvom koje su Pravoslavne Crkve preživjele kroz stoljeća zbog okupacija i ratova, a kasnije i zbog nacionalističkih narativa, postali smo veoma povezani s državama, a rezervirani prema pluralnom društvu. (…) S druge strane, pravoslavlje je pokazalo da je moguća i koegzistencija primjerice kroz prijašnja stoljeća s islamom u Libanonu, Siriji i Egiptu. (…) Zahvaljujući Johnu Zizioulasu, razvila se i teologija drugosti, ne samo pluralnosti, nego ključnog koncepta stavljanja onoga drugoga u centar razmišljanja. Također ne smijemo zaboraviti da je pravoslavlje sudjelovalo u ekumenskom pokretu od njegovih samih početaka, puno prije Katoličke crkve,” rekao je prof. Pantelis Kalaitzidis.
Nakon što je podsjetio na vrlo veliki broj izbjeglica i migranata koji svake godine dolazi u Grčku prof. Pantelis Kalaitzidis je rekao da je važno naglasiti da će kršćani, ako zaista postupaju kršćanski, nahraniti gladne, dati vodu žednima, posjetiti one u zatvoru, dati sklonište onima kojima treba. Međutim, u isto vrijeme, politika ne bi smjela izrabljivati evanđelje i kršćanstvo u svoje svrhe, to bi bila instrumentalizacija kršćanskih načela.
Profesorica Beattie kazala je kako se uz druge izazove pluralnosti teologija susreće s još jednim izazovom kada su u pitanju žene, a to je njezina tradicionalna uloga koju je teško živjeti u pluralnom društvu. Zato je važno da teologija iznjedri i ženske glasove u traganju za odgovorima na pitanja smisla života. Nema smisla da žene, koje čine više od polovice Crkve, šute, a da druga polovica govori za njih. Podijelila je svoje iskustvo razgovora sa ženama diljem svijeta o problemima na koja nailaze žene u teološkom dijalogu. Dovesti glasove žena u teološku diskusiju, postavljajući pitanja o smislu života, politici, etici, društvu jedan je od najžurnijih zadataka s kojima se suočavamo.
Profesorica je skrenula i pozornost na prevelik utjecaj američkih fundamentalističkih, kako konzervativnih tako i liberalnih, grupa koje pokušavaju biti dominantne u teologiji i društvu, dok u svijetu postoje i drugačiji glasovi. Catholic Women Speak, mreža koju je ona pokrenula, nastala je s tom namjerom da se čuju različiti glasovi žena. „Kultura žena se mora čuti, ako žene ne mogu normalno govoriti onda teologija nije teologija nego ideologija“.
Profesor Tanjić objašnjavajući pojam pluralnog društva kako bi se bolje razumjelo mjesto teologije u njemu kazao je da živimo u društvu koje ima različite poglede na život i što znači uspješan život polazeći od različitog utemljenja smisla. Naveo je da se hrvatsko društvo obično označava kao tranzicijsko društvo na putu prema onim vrednotama koje su temeljne u zapadnoj Europi koja je i sama u krizi smisla i koja nameće određene vrednote ne osluškujući posebnost iskustva zemalja koje su prošle kroz komunistički totalitarizam i koje kroz dugu povijest nisu imale ni slobodu ni samostalnost te su imale drugačije povijesne putove, ali imaju i drugačiji odnos spram kršćanske tradicije. U toj tranziciji u Hrvatskoj se razvija demokracija i pluralno društvo u kojem se često sučeljavaju različite vizije uređenja društva koje imaju različite odnose i prema nacionalnom pitanju i prema mjestu i ulozi Crkve i kršćanstva u tim procesima.
Na postavljeno pitanje pofesor Tanjić je potvrdio kako ima mjesta za različitosti u katoličkoj teologiji. Dodao je kako zaboravljamo na činjenicu da od samog početka imamo četiri evanđelja, a to je pluralnost. Također imamo različitost teoloških škola i stilova kroz čitavu povijest kršćanstva. U postkoncilskoj katoličkoj teologiji razvijena su različita strujanja u teologiji od hermeneutičkih i transcendentalnih do političkih i feminističkih te drugih kontekstualnih teologija. Glavno je pitanje kako zadržati jedinstvo vjere i Crkve u različitosti teoloških pristupa imajući na umu kako jedinstvo vjere ne niječe različitost legitimnih teoloških pristupa koji na temelju Pisma i Tradicije u suradnji s Učiteljstvom čitaju znakove vremena. Kao model takvog razmišljanja naveo je važnost misli Hansa Ursa von Balthasara oblikovane u njegovu djelu “Istina je simfonična“.
Tribinu su uz ostale pratili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije Rađenović. Na kraju tribine predavači su odgovarali na pitanja publike, a cijela tribina se odvijala na engleskom jeziku uz prijevod na hrvatski.
Angelina Tadić/Tea Kuzek
Fotografije: Šime Zupčić
