Na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća u petak, 23. kolovoza dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je u dubrovačkoj katedrali koncelebriranu misu za sve žrtve tih režima, posebice za stradale u našoj domovini moleći Boga da se takva zla ne ponove. Evanđelje je navijestio mons. Ivan Šimić, povjerenik Dubrovačke biskupije za Hrvatski martrirologij.
U homiliji je biskup Uzinić uvodno govorio o Isusovoj zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koje ispravno shvaćene prestaju biti zapovijedi, a postaju poziv. Poziv na ljubav prema Bogu koji je naš Otac, Bogu koji nas voli. „Taj poziv od nas ne traži samo riječi ili pobožne uzdahe, nego traži da mu se predamo u cjelini, da on za nas bude iznad i prije svega drugoga. Boga se, naime, može voljeti samo potpuno, dakle svim srcem, dušom, umom ili ga se uopće ne ljubi. Kad god nam je nešto ispred njega, bila to neka osoba ili stvar ili mi sami sebi s našim sebičnim interesima i željama, onda njega zapravo ne volimo jer on nije i ne može biti nakon koga, a još manje nakon čega,“ rekao je biskup. Boga se ispravno voli ako ga se traži i nalazi i u bližnjima, a bližnjega se ispravno voli ako se u njemu pronalazi i kroz njega ljubi Bog. „Istinska novost ovog što Isus govori je u tome da se ljubav prema Bogu ne ispunjava vršenjem zakona, kao što to puno puta i mi mislimo i u skladu se s tim ponašamo marginalizirajući one koji ne žive u skladu sa zakonom, nego ljubavlju prema čovjeku koja je istovremeno i najbolji dokaz ljubavi prema Bogu.“
U duhu Isusove jedinstvene zapovijedi ljubavi prema Boga i čovjeku dubrovački biskup spomenuo je i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, rekavši kako nam bližnji nije samo „onaj tko je naše rase, klase, vjere – možemo ovom dodati i sve moderne podijele – nego da nam je bližnji svaki čovjek, osobito onaj koji se nalazi u situaciji da mu trebam biti bližnji.“ U godini 1700 obljetnice Milanskog edikta kojim je završeno dugo razdoblje od 250 godina tijekom kojeg su kršćani, nekad više, a nekad manje, bili proganjani, biskup Uzinić je kazao da su tijekom povijesti, nekad više, a nekad manje, kršćani bili žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a na neki način su žrtva tih režima i danas jer su i danas proganjani i uskraćuju im se njihova pravima. „ Istovremeno smo i mi kršćani, šuteći pred totalitarnim i autoritarnim režimima ili se čak njima koristeći, ne dižući dovoljno svoj glas pred diktaturama, holokaustom, progonima, rasizmom – a neki i aktivno u svemu tome sudjelujući – izdali Krista i njegovu evanđeosku novost ljubavi prema Bogu koja se ispunjava u ljubavi prema bližnjemu, zbog čega, s bl. Ivanom Pavlom II., trebamo priznati „da mi kao Crkva nismo bili u prvim redovima obrane ljudskih prava i da smo često svojom teologijom opravdavali kršenja ljudskih prava,” istaknuo je biskup Uzinić te dodao da „šuteći pred šutnjom u prošlosti znači nositi dvostruku odgovornost,“ ali i još gore „ostaviti mogućnost prošlosti da se, hranjena mitovima, ponovi u svom najgorem obliku. Ovome je najbolji dokaz Domovinski rat i ono što se u njemu događalo.“
Istina s kojom se treba suočiti, a o tome govori Europski dan sjećanja, je da su svi totalitarizmi i autoritarizmi jednaki, da im je – makar se zaklinjali u Boga i na njega pozivali, a i to se nažalost događalo i događa – učinak isti. Sam Sporazum o nenapadanju Molotov-Ribbentrop između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog Saveza poručuje da su nacizam i komunizam isti. Nije potrebno prebrojavati žrtve da bismo to shvatili, jer tko je ubio jednog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet. To nam poručuju žrtve kojih se danas spominjemo i za koje molimo, ustvrdio je dubrovački biskup te istaknuo: „Ovo je glavna poruka današnjeg dana koju želim naglas izgovoriti da bi je čuli i oni koji se kite s ustaškim kapama i četničkim kokardama, koji umanjuju ili ne daju dovoljnu pozornost nacističkim, fašističkim, a u nas u zajedništvu s njima ustaškim i četničkim zločinima, zaboravljajući ili nedovoljno vrednujući žrtve koje govore i nastaviti će govoriti u Jasenovcu i na mnogim drugim stratištima i zgarištima, ali i da bi je čuli i oni koji se ponose kapama sa zvijezdom petokrakom na čelu, koji slave zločin kao početak oslobođenja, koji niječu i zidom šutnje prekrivaju komunističke zločine – potpomognuti svim vladajućim političkim garniturama posljednjih desetljeća – ne dozvoljavajući da se konačno sazna što se dogodilo, da se svakoj žrtvi dade ime i prezime i oda dužno poštovanje. Među totalitarnim sustavima nema razlike! Svi su zločinački.“ Biskup je dodao i da su zločinački i svi autoritarni sustavi koji su uklanjali i uklanjaju sve one koji se ne uklapaju u njihovu političku viziju i interes, što je trajna opasnost od koje, zbog korupcije i različitih interesa, kojima danas prednjače interesi multinacionalnih kompanija i banaka koji su nas i doveli u ovu krizu koja je prije svega kriza duha, nisu lišena niti ona društva koja se ponose višestoljetnom demokracijom.
Dubrovački biskup, na ovaj spomendan, podigao je svoj glas i za neke kategorije ljudi koji su i danas osuđeni na smrt zato što to većina smatra opravdanim, „što znači da i demokracija može postati autoritarni sustav ako ne vodi računa o pravima svakog pojedinca,“ poput nerođenih uključujući i one s kojima se, pod izlikom liječenja neplodnosti, na različite načine eksperimentira, te stare i teško bolesne.
Zaključivši kako se ne može se na pravi način voljeti ljude, svakog čovjeka, a ne voljeti Boga, kao što se ne može na pravi način voljeti Boga, a ne voljeti ljude, svakog čovjeka, dubrovački biskup je poručio da se u crkvenim i društvenim odnosima, „poštujući sve koji su drugi i drugačiji i prepoznajući bližnje u onima kojima smo, bez obzira na njihovu rasu, klasu, vjeru i sl., potrebni kao bližnji,“ pokuša nadići minimum ljubavi te postići maksimum na koji Isus poziva.
Na misi za žrtve totalitarnih sustava koncelebrirao je i pomoćni biskup Strassboruga mons. Vincent Dollmann koji je i korčulanski naslovni biskup, a koji se ovih dana nalazi u posjeti Dubrovačkoj biskupiji.
Angelina Tadić