Na dan obilježavanja 72. obljetnice žrtava s Dakse u crkvi Male braće u utorak, 25. listopada, služena je misa zadušnica za sve koji su stradali tog kobnog dana na otočiću pored Dubrovnika. Koncelebriranu misu predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije dr. mons. Petar Palić.
Propovijed je mons. Palić započeo riječima iz Druge knjige o Makabejcima koje opisuju čin kneza izraelskog Jude, njegovu molitvu i prinos njegove žrtve naknadnice za oprost grijeha pokojnim vojnicima – ‘Učinio je to vrlo i lijepo plemenito djelo jer je mislio na uskrsnuće, jer da nije vjerovao da će pali vojnici uskrsnuti bilo bi suvišno i ludo moliti za mrtve’ – te taj način prinošenja žrtve povezao s misom zadušnicom na kojoj je prinesena žrtva za sve one nevine koji su svoj život izgubili na Daksi. Dodao je da u molitvu trebamo uključiti i sve ostale nevine žrtve, te napomenuo kako će dvojicu od njih koji su svoj život 1947. godine izgubili papa Franjo proglasiti blaženima 5. studenog, fra Serafina Glasnovića Kodića i mladog svećenika don Antona Muzića.
Zlo postoji i danas
Kazao je kako trebamo moliti da ova euharistija i Božja riječ oslobode naša srca nemoći opraštanja, i da daruju mir našem srcu kako bismo srcem ispunjenim mirom i nadom mogli gledati prema budućnosti. Dodao je da nas povijest uči da zlo ima svoje lice i ime, da ih je sv. Ivana Pava II. nazvao nacizmom, komunizmom i fašizmom kao zla 20. stoljeća, ali i da ih ima i u Svetom pismu kroz primjer Kajina i Abela, Herodovog ubijanja djece, Isusovog ubijanja i mučenja, te ostalih. „Zlo i nasilje koje je provedeno i nad nedužnim žrtvama na Daksi skriva se u čovjeku i njegovom srcu, i ono ima svoje ime. Opravdano mnoge obitelji i pojedince obuzima osjećaj ljutnje s pitanjem koje je još bez odgovora: Kako je moguće da nitko za ni jedan zločin komunističkog sustava nije odgovaran?“
Upozorio je kako nam se čini da se zlo i danas nastavlja, te da to dovodi čovjeka u napast da se preda i pomiri si činjenicom da se ništa ne može promijeniti te da se s tim mora nastaviti živjeti. S ambona je zapitao: „Jesu li kršćani katolici našega vremena sposobni prihvatiti blaženstva i po njima živjeti ili i mi sebe tješimo biblijskim razlozima i ponavljamo da kraljevstvo Božje nije od ovoga svijeta i da ne odgovara ovome svijetu jer je svijet drukčiji, jer je postao sve drugo samo ne onakvim kakav ga je Bog želio.“ Objasnio je da za biti dionicima kraljevstva nebeskog moramo se držati prvog blaženstva koje od nas Isus traži, a to je siromaštvo duha, ono siromaštvo duha koje su imale i žrtve s Dakse. „Živjeti i umrijeti čista srca i vjerovati u vječno gledanje Božjega lica u radosti. Tako danas znači živjeti proročki.“ Dodao je da danas nije lako živjeti proročki s obzirom na veliki broj skeptika u svijetu, ali i da trebamo snagu pronaći u Kristovim riječima koja su nam pokazala da se stvarnost i svijet mogu mijenjati.
Mijenjajmo svijet
Generalni vikar istaknuo je kako je poslanje nas kršćana danas da svojim životom posvjedočimo da je moguće mijenjati svijet i stvarnost, što nam je i pokazao Krist svojim primjerom, te da smo pozvani ono što je nemoguće učiniti mogućim i vjerovati u nemoguće. „Kad bismo se mi kao kršćani oslanjali samo na ono što jest, onda ni ovo naše sjećanje na žrtve s Dakse ne bi imalo smisla. Ali mi se kao kršćani nadamo onome što dolazi i onome što će biti. Kršćani se ne oslanjaju na zlo, kršćani se oslanjaju na Boga koji daruje mir srcu i svijetu i koji nas je pozvao na izgradnju mira među ljudima. Neka nam i ova euharistija daruje novu životnost, novu snagu kako bismo mogli s većim žarom biti graditelji Božjega kraljevstva i svjedoci njegova milosrđa“, zaključio je mons. Palić.
Mons. Palić istoga dana predvodio je molitvu i na otočiću Daksi na kojem su u listopadu 1944. godine pogubljene 53 osobe, između ostalog i sedam svećenika. Četiri svećenika Dubrovačke biskupije: don Mato Dobud, don Josip Schmidt, don Mato Kalafatović-Milić i don Đuro Krečak. Dva franjevca iz Reda Male braće fra Marijan Blažić i fra Toma Tomašić, te jedan član Družbe Isusove o. Petar Perica. Više možete pogledati ovdje.
Nikša Sentić