Papa Franjo imenovao je biskupa mons. Matu Uzinića riječkim nadbiskupom koadjutorom, što je objavljeno na blagdan sv. Karla Boromejskog, 4. studenoga 2020. godine, istovremeno u Vatikanu i Hrvatskoj. Nadbiskup Uzinić je do sada gotovo deset godina služio, vodio i brinuo se o dubrovačkoj Crkvi, što će i nastaviti činiti dok se ne odredi njegov nasljednik.
Životopis
Nadbiskup Uzinić rođen je 17. rujna 1967. godine u Dubravi, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, gdje je završio osnovnu školu. Formacijski put ga dalje vodi u Split, u gimnaziju i Nadbiskupsko sjemenište. Nakon obavezne vojne službe u trajanju od godinu dana (1986./1987.) na poluotoku Prevlaka, upisuje Teološki fakultet u Splitu na kojem završava studij filozofije i teologije 1993. godine. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja 1993. godine.
Nakon ređenja obnašao je pastoralnu službu župnog vikara u župi Omiš i župnika u župi Otrić-Struge. Godine 1996. odlazi na studij u Rimu na Papinsko Lateransko sveučilište, postigavši 2000. godine licencijat iz crkvenog i civilnog prava. Po povratku u Split od 2000. do 2002. obnaša službu sudskog vikara i suca na Crkvenom interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu i ujedno pastoralnog suradnika u župi Strožanac-Podstrana. Od 2001. rektor je Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Od 2002. godine član je Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije, a od 2004. Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja.
Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa Benedikt XVI. na blagdan sv. Franje Saleškog 24. siječnja 2011. godine, a za biskupa je zaređen na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka 2011. godine u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vršio je službe predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života (20.10. 2011. – 13.10. 2016.), bio je član Biskupske komisije HBK za odnose s državom (23.1.2012. – 12.11. 2015.), predsjednik Pravne komisije HBK (31.3.2011. – 15.11.2012.), član Pravne komisije HBK (15.11. 2012. – 13.10. 2016.), predsjednik Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima (2019./2020.), član mješovite komisije HBK-a i HKVRP-a – od 15.11.2012., od 10.11.2015. godine predsjednik je Vijeća HBK za život i obitelj, a od 9.9.2020. godine predsjednik je Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Pastoral
Kao dubrovački biskup za svoje geslo uzeo je citat iz poslanice Hebrejima „Od ljudi za ljude“, nastojeći od prvog dana prepoznati i upoznati bližnje, i priliku da preko njih služi Gospodinu. Kako bi ostvarivao Kristovo poslanje i poslanje Crkve u ovom vremenu i prostoru, otvara Crkvu na poseban način vjernicima laicima i povjerava im službe u raznim područjima.
Prvu pastoralnu godinu svog biskupskog djelovanja posvetio je osnaživanju biskupijskog Caritasa i osmišljavanju kvalitetnijeg karitativnog djelovanja u biskupiji. Osnovao je i nove biskupijske urede i vijeća, te napravio mnoge organizacijske promjene s ciljem što veće fleksibilnosti i otvorenosti za razvoj pastorala. Više puta obišao je sve župe u Dubrovačkoj biskupiji, upoznavajući se ne samo s njihovim kulturnim i vjerskim nasljeđem nego i konkretnim ljudima. Pod njegovim vodstvom Dubrovačka biskupija je ušla u pripremu Biskupijske sinode.
Otvorio je vrata biskupije i omogućio Trajno euharistijsko klanjanje u kapelici sv. Josipa u Gradu 2019. godine. Također je pružio podršku ustanovljenju Karmela Božjeg Milosrđa, pustinjačko-molitvene zajednice u nastanku, a 2015. godine obnovio je i Stolni kaptol Svete Marije u Dubrovniku.
Svećenici i redovnici
Jedan od njegovih prvih poteza kao dubrovačkog biskupa bio je usmjeren prema umirovljenim svećenicima, koje je iz privremenog neadekvatnog smještaja, pozvao u svoj dom sve do otvaranja Svećeničkog doma, stavljajući tako naglasak na brigu za one koji su cijeli svoj život proveli služeći drugima, da se u svojim poznim godinama ne bi osjećali zaboravljenima i ostavljenima. Nosio se i s konstantnim nedostatkom svećenika, te smatrajući kako bi svaka biskupija primarno trebala imati svećenike iz svoje biskupije, neprestano je pozivao na molitvu i otvorenost obitelji i mladih za nova duhovna zvanja. Za svećenike Dubrovačke biskupije za vrijeme svoje službe zaredio je pet novih dijecezanskih svećenika i primio je više svećeničkih kandidata, od kojih su sada sedmorica u bogosloviji i dvojica u sjemeništu. Kao dubrovački biskup sam je preuzeo brigu za odgoj i formaciju mlađih svećenika.
Njegovao je suradnju s redovnicama i redovnicima u biskupiji osobito s obzirom na to da je jedno vrijeme bio pročelnik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za redovništvo, pa se na njegov poticaj Redovnički dan počeo održavati i u Dubrovačkoj biskupiji. U Godini posvećenog života posjetio je sve samostane i redovničke kuće slaveći mise i susrećući se s redovnicama i redovnicima.
Mladi i obitelji
Prihvatio je domaćinstvo Susreta hrvatske katoličke mladeži 2014. godine u Dubrovniku, te uz pomoć suradnika organizirao najbrojniji dvodnevni susret mladih. S Vijećem za mlade i Studentskim katoličkim centrom podržava pokretanje i održavanje ljetnog programa za mlade na otoku Mljetu, poznat kao „Mljetovanje“, a na Šipanu ljetni kamp za djecu. Brojni su i drugi programi za mlade koje je nadbiskup Uzinić rado podržavao, poticao i na njima sudjelovao kao duhovnik dijeleći sa sudionicima jednostavnost i skromnost, kao što je primjer dvodnevnog Planinarskog križnog puta (PKP-a). Posebno je njegovao odnos prema volonterima i poticao razvoj volonterstva, formirajući i ulažući u ljude, kao što je primjer Škola animatora, koja je u proteklih deset godina formirala osam generacija mladih animatora od čega je šest generacija formirano samostalno od strane mladih Dubrovačke biskupije.
U sklopu pastorala braka i obitelji započeo je s Tjednom braka i obitelji po svim dekanatima Dubrovačke biskupije na kojima bračni parovi imaju prigodu susresti se i obnoviti svoje bračne zavjete, te je sudjelovao i poticao na razna obiteljska hodočašća. Redovit je sudionik obiteljskih škola. Kao pročelnik Vijeća za život i obitelj HBK organizira trogodišnje cikluse posvećene obitelji, ove godine starijim osobama, djedovima i bakama. Podržao je osnivanje Palijativnog odjela u Općoj bolnici u Dubrovniku.
Kultura i znanost
Pod njegovim vodstvom u Dubrovačkoj biskupiji organizirano je i nekoliko stručnih znanstvenih skupova: „Okoliš naš svagdašnji“, 2015., prvi znanstveni skup u Hrvatskoj o enciklici pape Franje „Laudato si’“, u Godini sv. Vlaha 2016. godine znanstveni skup “Jubileji sv. Vlaha – poticaj suvremenim znanstvenim promišljanjima”. Primao je brojne strane i domaće znanstvenike ostvarujući s njima dijalog, kao i državne dužnosnike. Utemeljio je Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije koje je ostvarilo brojne kulturne manifestacije i predavanja s raznim gostima iz kulturnog i znanstvenog života. Potiče i podržava objavu brojnih monografija, kako bi baština Dubrovačke biskupije bila dostupna široj javnosti. Godine 2019. pokreće i Ljetnu školu teologije, koja je svojom otvorenošću i ekumenizmom imala veliki odjek u teološkoj javnosti. Redovito je organizirao studijski dan za svećenike. Više puta je kroz razne prigode samostalno i preko svojih suradnika nastojao približiti Crkvene dokumente vjernicima. Tako je online putem predstavio hrvatskoj javnosti i najnoviju papinu encikliku „Fratelli tutti“, 2020., istog dana kada je ona predstavljena u Vatikanu.
Mediji
Digitalni svijet je prepoznao kao priliku da susretne čovjeka, posebno onoga na marginama, što su sami mediji prepoznali te ga često pozivali kao rado viđenog gosta u svojim emisijama ili intervjuima, zbog njegovoj jasnog i transparentnog komuniciranja. Aktivan je na društvenim mrežama, od početka službe svake nedjelje objavljuje svoja razmišljanja uz evanđelje na svom blogu na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije, piše kolumnu za gradski tjednik i tako se približava najstarijim članovima društva, a mladima i odraslima obraća se i putem video poruka. Često sudjeluje i na tribinama i okruglim stolovima u organizaciji raznih organizacija i udruga civilnog društva.
U vrijeme proljetnog ‘zaključavanja’ zbog pandemije Covid-19 godine 2020. svake večeri je 75 dana predvodio molitve i mise pred oltarom Gospe od Porata što se putem interneta prenosilo i pružalo u tim danima ohrabrenje i utjehu mnogima koji su se priključivali molitvi ne samo s područja Dubrovačke biskupije nego i iz drugih biskupija i drugih krajeva svijeta.
Dijalog
Kroz manifestaciju „Dani kršćanske kulture“ ostvario je uspješnu suradnju i sa Srpskom pravoslavnom Crkvom u Dubrovniku, a s pravoslavnim episkopom svake godine predvodi ekumenske molitve. Više puta je pohodio i sinagogu u Dubrovniku, kao i prostore islamske zajednice te se susretao u raznim prigodama s njihovim službenicima.
U svojim propovijedima i nastupima zauzima se za istinski dijalog i prepoznavanje u drugima svojih braće i sestara, naglašava važnost prepoznavanja ne samo tuđih nego i svojih mana i slabosti u podijeljenom društvu, poziva na ostvarenje Isusovog kraljevstva među ljudima kroz angažiranost na pomoć onima na periferijama Crkve i društva. Ne boji se javno progovoriti ne samo o problemima u društvu nego i o poteškoćama u Crkvi.
Dobio je nagradu Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.
Upravljanje
Nakon suočavanja s naslijeđenim financijskim problemima počinje svake godine objavljivati Financijsko izvješće Dubrovačke biskupije poboljšavajući iz godine u godinu sam model izvješćivanja, te radi na konsolidiranju biskupije naglašavajući važnost transparentnosti i odgovornog upravljanja crkvenim dobrima.
U skladu s mogućnostima i suradnji s različitim subjektima, napose Ministarstvom Kulture, Zavodom za obnovu Grada Dubrovnika i Društvom prijatelja Dubrovačke starine, brinuo je oko obnove crkvenih i kulturnih dobara. Dao je podršku povratku starog oltara u katedralu Gospe Velike što je privedeno kraju u jesen 2016. godine, obnovi crkve svetog Vlaha u Stonu, koja je srušena u potresu 1996., a obnovljena 2020. godine, kao i unutrašnjoj obnovi zborne crkve sv. Vlaha koja je blagoslovljena ususret sv. Vlahu 2016. godine. Za vrijeme njegove službe izgrađena je i nova crkva sv. Antuna u Korčuli, posvećena 2018. godine. Nekoliko je i otvorenih projekata poput izgradnje pastoralnog centra u Župi dubrovačkoj, crkve u Novoj Mokošici, kao i pastoralnog centra u Solitudu.
Zbog velike želje vjernika da se biskup ponovno vrati u Grad, unutar zidina, u povijesnu Biskupsku palaču koja je stradala u potresu 1979. godine, nadbiskup Uzinić se angažira oko završetka njezine obnove i nakon četrdesetak godina dubrovački biskup se 2018. godine ponovno vraća u Grad dajući tako svoj doprinos revitalizaciji Grada.