Festa sv. Vlaha 2021. godine otvorena je u utorak, 2. veljače ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku podizanjem barjaka sv. Vlaha i pjevanjem himna sv. Vlahu. Parčev barjak podigli su festanjuli ovogodišnje Feste Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić, a Himan sv. Vlahu je izvela klapa „Kaše“. Festu je otvorio apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Novi rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pozdravio je okupljene i pročitao čestitke i pozdrave pristigle za ovogodišnju festu koja se slavi u posebnim okolnostima.
Na svečanoj ceremoniji zbog epidemioloških mjera sudjelovao je manji broj vjernika i uzvanika, a oni koji su sudjelovali morali su imati maske i poštivati fizičku udaljenost. Kako bi štovatelji sv. Vlaha i poštovatelji dubrovačke feste koja se nalazi na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva mogli ipak pratiti otvaranje, cijeli program su prenosile lokalne televizije, radio postaje i portali te mrežna stranica www.festa2021.hr i internetski kanali Dubrovačke biskupije.
Spomenuo je to u svom nagovoru mons. Uzinić rekavši kako ovogodišnju Festu sv. Vlaha zbog pandemije Covid-a 19 slavimo pod posebnim uvjetima, u nešto skromnijem ozračju, ali s jednakom privrženošću i ufanjem u zagovor sv. Vlaha. „Dok vama koji nas pratite putem interneta i televizije nedostaje fizička prisutnost i zajedništvo okupljene Parčeve Crkve u Gradu, nama nedostajete vi i vaša fizička prisutnost. Ali vjerujem da i u ovim okolnostima možemo osjetiti snažnu duhovnu povezanost i zajedništvo jedni s drugima i svi zajedno s dragim nam svecem.“
Značajne obljetnice
Iako nas „novo normalno“ koje već jako dugo živimo, i od kojeg smo se svi pomalo i umorili, drži u iščekivanju povratka starog normalnog, vrijeme nije stalo, nastavio je nadbiskup. Ljudski životi svakodnevno ispisuju svoju povijest u darovanom vremenu. Naglasio je neke od posebnih obljetnica kojih se prisjeća uz ovogodišnju Festu.
Ove godine je prošlo 450. godina od obrane Korčule od Osmanlija po Gospinom zagovoru, pa će se zato na ovogodišnjoj Festi počastiti moreškanti s Korčule kojima je povjereno nošenje baldahina s relikvijom svete Pelenice u procesiji. Prošlo je i 80. godina od kad je Festu sv. Vlaha predvodio bl. Alojzije Stepinac (1941.) koji je u svojoj propovijedi Festu sv. Vlaha promatrao u svijetlu triju postulata: postulata katoličke istine, postulata pravde te postulata časti i ponosa, kazao je nadbiskup Uzinić.
Budući da se ovom Festom priprema i za jubilarnu 1050. Festu koju će se proslaviti dogodine, riječki nadbiskup koadjutor je dodao kako je s bl. Alojzijem Stepincem tada u Dubrovniku bio njegov tajnik Franjo Šeper koji je 30 godina kasnije kao kardinal predvodio jubilarnu Festu 1972. godine. U njihovoj pratnji je bila delegacija grada Zagreba predvođena dr. Ivanom Šubašićem, banom Banovine Hrvatske.
„Ovo je prigoda da se i u ovom slavlju molitvom povežemo sa svima koji su pogođeni razornim potresima na području Zagreba i Banovine i da ih preporučimo zagovoru našeg sv. Vlaha, biskupa mučenika, ali i bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, koji je svoju pastirsku službu vršio na tom području, a čija se relikvija čuva u Moćniku naše katedrale“, rekao je mons. Uzinić i nastavio. „I konačno tu je i spomenuti Moćnik naše katedrale kojemu sutra, na Festu sv. Vlaha, obilježavamo 300. obljetnicu, a u kojemu se, uz iznimne relikvije povezane uz život Isusa Krista i svetaca koji su ga nasljedovali, nalaze za osobito značajne relikvije našega parca sv. Vlaha.“
Što nama danas znači Moćnik i relikvije koje su u njemu čuvaju?
Govoreći o značenju relikvija i Moćnika za današnje generacije vjernika mons. Uzinić je rekao: „Ljubav koju su naši preci utkali u sakupljanje relikvija i uređenje Moćnika naše katedrale, nam jasno govori koliko je to za njih bilo važno. Ali je li to i nama važno? Što nama danas znači Moćnik naše katedrale i što nam znače relikvije koje u njemu čuvamo? Je li to svojevrsna grobnica, kako to neki vide, ili je tek riznica umjetnički izrađenih predmeta od srebra i zlata, kako smo i mi sami to često skloni vidjeti? Moćnik naše katedrale je zasigurno iznimno umjetničko blago koje baštinimo od naših predaka, ali za nas vjernike on je i više od toga duhovno blago koje nam kroz povijest svake pojedine relikvije progovara o zajedničkom hodu Boga i njegovog naroda. Tu se nalazi mnoštvo svetih priča, isprepletenih u jednu zajedničku povijest ljubavi koju Bog ima za nas, a koju nazivamo povijest spasenja, i onih koji su u povjerovali u tu povijest ljubavi, povjerovali joj i prihvatili ugrađujući sebe i svoje živote u tu povijest.“
Ustvrdivši kako Moćnik katedrale nije, samo svjedočanstvo o životu drugih mons. Uzinić je istaknuo: „On je i poziv nama da i mi učinimo isto, da se i mi uključimo u povijest ljubavi, da i mi budemo sveti. On je i nada da nam je to moguće nasljedujući Isusa Krista i živeći njegovo evanđelje. I svjedočanstvo da se to zaista isplati jer, kao lijepo u njemu piše, smrt nema zadnju riječ i naša su imena zapisana na nebesima.“
Poziv na svetost je upućen svima i svakome
Ispred crkve sv. Vlaha mons. Uzinić je progovorio i o pozivu svih na svetost: „Često puta poziv na svetost ne doživljavamo kao osobni poziv. Mislimo da je to privilegirani poziv za posebne i osobito sposobne. Bogatstvo relikvija različitih svetaca, mnogima od kojih ne znamo ime, prenosi nam poruku da za svetost ne postoje posebne kvalifikacije, da ona nije rezervirana za savršene, da je to poziv koji je upućen svima. Svetost ne znači biti drugačiji čovjek od drugih, ne znači biti bezgrešan u svijetu grešnika, nego znači biti čovjek, sa svim svojim manama i slabostima, pa i sa svojom grešnošću, s Drugim, pod tim mislim na Boga, i za druge, pod tim mislim na braću i sestre ljude. Svetost, zapravo, znači dozvoliti da budeš ljubljen od Drugoga i da ljubiš druge.“
Naš svijet, kao i društvo u kojem živimo, je ranjen, primijetio je dubrovački apostolski upravitelj. Nije to, kako se na prvu može učiniti, ranjenost samo potresom, pandemijom i drugim nedaćama koje su nas zadesile u protekloj godini. „To je ranjenost samoćom i individualizmom u koje smo zarobili ovaj svijet, a što je postalo osobito primjetno u pandemiji. Nadam se i vjerujem da nam je težina fizičkog razmaka ili distance i svih onih uvjetovanosti koje su s tim povezane, stvorila čežnju i pročistila pogled i za Drugoga i druge. I da polazeći od Drugoga, kojega nam naš sv. Vlaho svjedoči svojim moćnim zagovorom, možemo vidjeti druge ne samo kao sredstva za zadovoljenje vlastitih ciljeva, nego u njihovoj realnosti, u njegovim potrebama, strahovima i nadanjima. Takav pogled na Drugoga i druge, na Boga i ljude, sposoban je skinuti sve velove anonimnosti i indiferentnosti. I prepoznajući Drugoga, koji nam se u Isusu učinio bližnjim, takav je pogled sposoban u drugima prepoznati svoje bližnje, braću i sestre.”
Kroz molitveni susret s Drugim postanimo više braća i sestre
Na kraju je svima poželio radosnu Festu sv. Vlaha riječima: „U želji i nadi da će nam se to dogoditi, odnosno da će nam i kroz ovaj naš molitveni susret s Drugim, drugi više postati braća i sestre, svima nama, bilo da slavimo u svojim kućnim Crkvama ili ovdje u Gradu, u tuđini ili na dalekim morima, želim radosnu Festu sv. Vlaha. I na sve nas, na naš Grad i Biskupiju, domovinu, Crkvu i čitav svijet, zazivam Božji blagoslov i zagovor svih svetaca koje štujemo u Moćniku naše katedrale, a osobito našeg parca sv. Vlaha. Njega ove godine osobito molimo da ovom Gradu i Biskupiji što prije providi novog, dobrog i svetog biskupa. I molimo ga da nas sve i cijeli svijet ‘oslobodi od bolesti grla’, pandemije Covida-19 i svakog drugog zla, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Kako ono i hoće ako Bog da! Amen! Dabogda! Živio sv. Vlaho!“
Na otvaranju su sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup i metropolita mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša te apostolski upravitelj Hvarske biskupije mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić te nekoliko svećenika. Sudjelovali su također dubrovački gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić s najužim suradnicima te izaslanici vlasti na višim razinama, zastupnici i predstavnici nekih drugih institucija.
Dodajmo ovome kako je prema službenom priopćenju objavljenom ujutro na Kandeloru u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno 37 novih slučajeva zaraze koronavirusom (21 utvrđen brzim antigenskim testom). Radi se o 24 osobe iz Dubrovnika, pet iz Konavala, po dvije iz Dubrovačkog primorja i Župe dubrovačke te po jednoj iz Korčule, Metkovića, Ploča i Zažablja. Preminula je jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođena 1938.). Izliječene su 23 osobe: 16 iz Dubrovnika, pet iz Konavala te po jedna iz Metkovića i Župe dubrovačke. U posljednja 24 sata obrađeno je 229 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 38 958 uzoraka. U Općoj bolnici Dubrovnik hospitalizirano je 25 osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 781 osoba.
Vjernicima je preporučeno da se grličaju u svojim župama i crkvama.
Angelina Tadić
Fotografije: Tea Kuzek
