Okrugli stol o povjesničaru i piscu Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću povodom 70. godišnjice njegove smrti održan je u srijedu 15. lipnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u organizaciji HKD Napredak Dubrovnik. U programu su sudjelovali izlagači: Tonko Barčot, Josip degl’Ivellio, Jasenka Maslek, Marinko Tomasović, Domagoj Vidović i Ivan Viđen.
Predsjednik dubrovačkog Napretka Ivan Maslać je u uvodnom dijelu pozdravio sve prisutne i zahvalio im na dolasku. Predstavio je izlagače i moderatota večeri Vidovića koji je kazao da je prošlo 140 godina od rođenja Nikole Zvonimira Bjelovučića, osnivatelja Hrvatskog kulturnog društva Napredak i 70 godina od njegove smrti.
Viđen se u svom izlaganju osvrnuo na obitelj Bjelovučić za koju je rekao da je prastara obitelj koja je imala posjede i odigrala veliku ulogu za razvoj Pelješca. Njihova vila i druge građevine u Janjini datiraju s kraja 19. i početka 20.stoljeća i dio su arhitekture i umjetnosti. Za Bjelovučića je rekao da nije bio samo pravnik nego i sakupljač narodnoga blaga. Bio je etnograf, povjesničar, arheolog i čovjek širokih pogleda i nevjerojatne radne energije.
Degl’ Ivellio je govorio o Bjelovučiću kao članu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja” čiji je i on sam član. Istaknuo je da se Bjelovučić s tom organizacijom povezao na domoljubnoj, vjerskoj, umjetničkoj i organizacijskoj razini.
Tomasović je govorio o Povijesti poluotoka Pelješca i Crvene Hrvatske kroz zablude, prijepore i nacionalni pogled na kulturnu baštinu.
Maslek je govorila o bogatom opusu pjesničkog stvaralaštva Nikole Zvonimira Bjelovučića, čitajući pri tom ulomke iz nekih njegovih rodoljubnih pjesama.
Bračot je progovorio o narodnim običajima na poluotoku Pelješcu za koje je naglasio da su vrijedan dio hrvatskog kulturnog identiteta i da ga je potrebno kroz buduće generacije sačuvati kao znak prepoznatljivosti.
Okrugli stol je svojim glazbenim izričajem obogatila klapa „Divna“ iz Janjine.
Nikola Zvonimir Bjelovučić je hrvatski povjesničar, etnograf i pravnik (Janjina, 11. XI. 1882 – Janjina, 23. XI. 1952). Studirao je pravo u Zagrebu 1901–04. i Beču 1905–06., doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908–10). Kao odvjetnik radio je u Trstu, Metkoviću i Dubrovniku do 1935., potom kao sudac upravnoga suda u Dubrovniku 1935–40. i Podgorici 1940–45. Bavio se problemima provođenja agrarne reforme u Dalmaciji 1920–33. i zastupao interese seljaka. God. 1925. pokrenuo tjednik Hrvatska riječ, kojega je bio urednik i vlasnik. Pisao je radove iz arheologije, povijesti i etnografije, kao i pravne i političke članke, književne sastavke, pjesme, novele i kritike. Kao povjesničar nije uvijek pouzdan. Glavna djela: Povijest poluotoka Rata (Pelješca) sa dijelom povijesti Zahumlja (Hercegovine) i Dubrovačke republike (1921), Pučki tumač agrarnog zakona za Dalmaciju (1931), Katolička crkva na Pelješcu (1933).
Jelica Gjenero
