Tema četvrte korizmene tribine održane u četvrtak, 23. ožujka bila je “Demografska budućnost Hrvatske: biramo li život ili izumiranje?”, a predavač je bio dr. Dražen Živić.
Predavač je na početku istaknuo kako je demografsko pitanje – pitanje svih pitanja, te kako sada postoji i veća pozornost javnosti s obzirom na ovu temu u Hrvatskoj nego prije više desetljeća kada su demografi počeli upozoravati na problem koji će se pojaviti. Dodao je i kako je zadatak demografa početi uvjeravati nositelje vlasti na svim razinama da se trgnu i počnu raditi na tome da se negativni trendovi počinju smanjivati.
Na temelju istraživanja skupine demografa u Hrvatskoj projekcija je da će do 2030. godine biti oko 350 000 stanovnika manje, upozorio je dr. Živić te objasnio kako nas je sada malo više od 4 milijuna i što se i u prostoru jako dobro vidi, sve nas je manje i manje. Rješavanje demografske problematike nije odgovornost samo države nego i raznih segmenata društva među kojima i Katoličke Crkve. Predavač je podsjetio na neke poruke koje je posljednjih godina uputilo Vijeće HBK za život i obitelj upozoravajući na ovu problematiku.
Različiti negativni procesi kroz posljednjih stotinjak godina i više doveli su do ove situacije koju imamo danas, kazao je predavač. Prvi u nizu tih procesa, kojeg je moguće statistički dokazati, je neobnavljanje ženskog stanovništva (reprodukcijska depopulacija) i prvi put je zabilježen 1958. godine i traje do danas. Drugi proces se javio 1968. godine (generacijska depopulacija) a odnosi se na to da žena u jednoj obitelji rađa u prosjeku manje od dvoje djece, oni samo zamjenjuju majku i oca, a da bi se generacija obnavljala i napredovala treba biti bar troje djece. Treći proces je nastupio 1991. (prirodna depopulacija) kada je u jednoj godinu više bilo umrlih nego živorođene djece i od tada se to nastavlja do danas. Tu treba uključiti i ratna stradanja, ali je to trend koji bi se par godina kasnije pojavio. I onda je, uslijed svih procesa, nastupila potpuna depopulacija tj. smanjenje broja stanovnika između dva popisa.
Dr. Živić je spomenuo i druge destabilizacijske čimbenike kretanja i razvoja stanovništva u periodu od zadnjih 120-130 godina. „Unatoč svemu tome što smo znali i na što su znanstvenici ukazivali mi niti danas nemamo adekvatan društveni odgovor na tu situaciju odnosno nemamo aktivnu populacijsku ili demografsku politiku“, istaknuo je predavač. „Nešto što je nastajalo kroz sto godina u negativnom smislu ne može se riješiti u okviru četiri godine odnosno četverogodišnjeg mandata jedne političke opcije. Ako se osvrnemo na demografsku prošlost isto toliko vremena nam treba za oporavak u budućnosti.“ Predavač je skrenuo pozornost i na to da su popisi stanovništva iz 2001. i 2011. godine rađeni po različitim metodama te treba biti oprezan pri uspoređivanju i tumačenju. Pokazao je i različite tablice iz kojih se vidi tijek izumiranja stanovništva te promjene nekih bitnih čimbenika unutar njega.
Uz izumiranje stanovništva veliki problem je i proces demografskog starenja koji je za budućnost najgori jer će u perspektivi do 2030. godine biti dvostruko veći broj starijih od 65 godina nego onih ispod 14 godina, upozorio je predavač te je kao razloge za nadu iznio činjenicu da mladi smatraju da brak i obitelj nisu zastarjele institucije, te da neka istraživanja pokazuju da je broj djece koju ispitanici imaju daleko manji od broja djece koliko su željeli. Tako da pravodobna i kvalitetna reakcija države i društva može utjecati na negativne trendove koji se pretpostavljaju. Nije nepoznato što treba činiti samo treba imati političku volju za to napraviti, kazao je dr. Živić. Neke europske zemlje već desetljećima provode svoju populacijsku politiku. U posljednjih mjesec dana održane su tri konferencije na kojima se upozoravalo na demografsku problematiku i to je dobar znak, to je nešto što nije postojalo prije. Ali treba još više. „Nemojmo birati izumiranje nego život“, poručio je predavač na kraju izlaganja.
Dr. Živić je znanstveni savjetnik na Institutu „Ivo Pilar“ i član je Vijeća HBK za život i obitelj. Predavao je i predaje na fakultetima u Osijeku i Zagrebu, sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima te objavio veliki broj znanstvenih djela.
Moderator tribine bio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Stanko Lasić, a brojna pitanja nakon predavanja posvjedočila su zanimanje publike za ovu temu. Ova tribina dio je ciklusa korizmenih tribina o vrijednosti začetog ljudskog života pod zajedničkim nazivom „Promicanje zdravoga i životu okrenuta društva“ koje organizira Vijeće za život i obitelj Dubrovačke biskupije.
Angelina Tadić