Zbornik radova „Sveti Hilarion u kontekstu svoga vremena“ predstavljen je u četvrtak 23. svibnja u Velikoj vijećnici Općine Župa Dubrovačka, a predstavili su ga urednik dr. sc. don Ivan Bodrožić i dr. sc. Vinicije Lupis.
Na početku predstavljanja sve okupljene pozdravio je sadašnji župnik župe sv. Ilara u Mlinima don Miljenko Babaić. Pozdravio je Općinsko poglavarstvo na čelu s načelnikom Silvijom Nardellijem, generalnog vikara Dubrovačke biskupije mons. Ivicu Pervana, zahvalio je Općini što je omogućila predstavljanje zbornika u njihovim prostorijama, kao i predstavljačima Bodrožiću i Lupisu što su izdvojili svoje vrijeme i trud u istraživanje i objedinjivanje radova o sv. Ilaru. Posebno je spomenuo ulogu svog prethodnika na župničkoj službi, don Bernarda Plešea, koji je bio organizator Simpozija o sv. Ilaru održanog u Mlinima 19. i 20. listopada 2017. godine, a čiji je rezultat nastanak ovog zbornika. „Svako mjesto ima dušu pa tako i Župa dubrovačka i župa Mlini u čiju je povijest utkan sveti Ilar“, istaknuo je župnik Babaić, te je zaključio kako je sv. Ilar, koji je nasljedovao Isusa, poticao stanovnike Mlina i Župe dubrovačke na ustrajnost u vjeri kroz turbulentnu prošlost ovih prostora.
Dr. Bodrožić, profesor na Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Splitu, kao urednik je zahvalio Općini na logistici, koju je pružila u nastanku ovog zbornika. U svom se izlaganju fokusirao prvenstveno na teološke teme. Koliki je teološki i vjerski značaj sv. Ilara pokazuje razmišljanje talijanskih sudionika sa Simpozija iz 2017. godine, koji su istaknuli da je njegovo štovanje na našim prostorima živo te da on nije postao samo muzejski izložak. Profesor Bodrožić je naveo primjer da unatoč tome što je sv. Ilar živio i na Siciliji, tamo nema župa posvećenih njemu te je, za razliku od Hrvatske, u Italiji zamrlo njegovo štovanje.
O životu i djelima sv. Ilara najviše je pisao sv. Jeronim Dalmatinac. Jeronim je u procesu evangelizacije i pokrštavanja prostora Rimskog Carstva uzeo primjer sv. Ilara, koji se nije dao uplašiti izazovima 4. stoljeća, i kao autentičan i hrabar svjedok vjere privlačio je ondašnje mlade Kristu. Jeronim je kao prvotne uzore u evangelizaciji uzeo sv. Pavla i sv. Antuna Pustinjaka, no oni su živjeli previše asketski po uzoru na Ivana Krstitelja pa se odlučio mladima predstaviti nekoga, koji više osobnošću podsjeća na Isusa pa je izabrao sv. Ilara. Sv. Ilar je bio odlično sredstvo sv. Jeronimu u prenošenju vjere diljem poganskog Rimskog Carstva, jer je živio na granici između asketizma i potrebe ljudi da im bude blizu. Uspoređujući vrijeme sv. Ilara i naše vrijeme, profesor Bodrožić je istaknuo da mu se čini da se danas odvija poganizacija kao obrnuti proces od evangelizacije te da je zbog toga još važnije danas isticati i kao ponudu ljudima pružati primjer svetog Hilariona. U tom kontekstu teološki radovi u ovom zborniku su nastali pod dva vida: iz teološko–dogmatske te asketske perspektive. Sv. Ilar je bio izniman borac protiv krivovjerja, posebno protiv Arija zbog kojeg je i sazvan prvi crkveni sabor u Niceji 325. godine. S druge strane, kao monah se odlučio na radikalan kršćanski život, na askezu pa putuje od Gaze, Sicilije, Epidaurusa te sve do Cipra gdje je i umro. Iako je tražio vremena za sebe, ipak se uvijek davao za ljude. Snaga askeze omogućila mu je zauzimanje za ljude. Profesor Bodrožić je zaključio da je sv. Hilarion kao pravi monah i asketa pokazao da je moguće živjeti samo od Božje milosti za ljude.
Dr. Lupis, voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, pozdravio je sve prisutne te je zahvalio profesoru Bodrožiću na mogućnosti da sudjeluje u organizaciji zbornika o sv. Ilaru. U predstavljanju zbornika temeljito se usmjerio na utjecaj sv. Ilara na kulturu i tradiciju hrvatskih prostora. Posebno je predstavio rad Vesne Badurine Stipčević „Legenda o svetom Hilarionu u starijoj hrvatskoj književnosti“. Legenda o svetom Hilarionu, osnivaču palestinskog monaštva, je zabilježena u dubrovačkim Analima i djelu Tome Arhiđakona „Historia Salonitana“. Ukupno je sačuvanom 17 glagolskih brevijara o sv. Ilaru od 14. stoljeća do 1561. godine, ali u različitom opsegu. Monaški život sv. Hilariona bio je zabilježen u hrvatskoj književnosti. Predstavljač je izložio i rad Jelene Obradović Miloš „Usmena predaja o sv. Ilaru (Hilarionu) u Župi dubrovačkoj“. Posebno je istaknuo legendu prema kojoj je sv. Ilar satro glavu zmaju. što simbolički označava krivovjerje koje je odbacivalo Presveto Trojstvo.
O samoj povijesti svetišta i župe, dr. Lupis je istaknuo prvi spomen crkve sv. Ilara, koja se prvi put spominje u dubrovačkom Statutu 1272. godine. Važan datum za crkvu sv. Ilara jest 20. kolovoza 1449. godine kad su vlasti Dubrovačke Republike donijele odluku o osnivanju i postavljanju župnika za prostor Mlina koji su se odvojili od župe u Mandaljeni. Dana 29. kolovoza 1449. godine Veliko vijeće je donijelo odluku o postavljanju župnika u crkvi sv. Ilara, drevnoj crkvi građenoj na rimskom lokalitetu u kasnoj antici. Sačuvane su dvije oltarne pale koje prikazuju ikonografski sv. Hilariona.
Zbornik radova „Sveti Hilarion u kontekstu svoga vremena“ je dvojezičan, odnosno pisan je na hrvatskom i talijanskom jeziku te kao takav omogućuje širenje kulta sv. Ilara i izvan hrvatskih prostora. Zainteresirani slušatelji su zbornik mogli nabaviti po promotivnoj cijeni, a večer je na početku i završetku predstavljanja svojim glazbenim nastupima uljepšao Kristijan Žerovnik.
Zbornik je predstavljen u programu obilježavanja Dana Općine i 32. godišnjice oslobođenja Župe dubrovačke u Domovinskom ratu, koja se obilježava 26. svibnja.
Hrvoje Njavro
Fotografije: Nikša Duper/župčica.hr
