Knjiga „Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska Pravoslavna Crkva“ autora mons. dr. sc. Juraja Batelje, postulatora kauze o proglašenju svetim bl. Alojzija Stepinca, predstavljena je u četvrtak, 14. travnja, u dupke punoj dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Uz autora koji je proučavanju života Alojzija Stepinca posvetio više od 35 godina svoga života, knjigu je predstavila prof. dr. Slavica Stojan, profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Moderator je bio mons. dr. Petar Palić, generalni vikar Dubrovačke biskupije.
Na samom početku predstavljanja knjige mons. Palić rekao je par uvodnih riječi o životu i djelu kardinala Stepinca, pa je tako poručio da je blaženi Alojzije Stepinac za svakog dobronamjernog čovjeka, katolika i vjernika bio, ali i ostao najsvjetliji lik Crkve Božje u Hrvata, kako ga je 11. rujna 1994. godine nazvao papa Ivan Pavao II. „I danas ima onih koji upiru prst u kardinala Stepinca a jedan od njih je i Marco Aurelio Rivelli, koji je u svojoj knjizi iznio stavove Pravoslavne Crkve i njihovog protivljenja proglašenju svetim blaženog Alojzija Stepinca“, rekao je mons. Palić.
Mons. Batelja na početku knjige napisao je kako „čistoga ne treba prati, drugim riječima neokaljanoj etičnosti kardinala Stepinca ne treba obrana“, naglasila je dr. Stojan te postavila pitanje zašto je bilo potrebno toliko energije, znanja i vremena za nastanak ovog djela ako čistoga ne treba prati. „Zato što se samo ovakvim djelom dokaza i dokumenata može parirati pokušaju ometanja kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, još jednoj u nizu bjesomučne i agresivne kampanje predstavnika srpske vlasti i srpske Crkve, a sve kako bi se odustalo od kanonizacije“, napomenula je prof. Stojan.
Tko je bio Rivelli?
Marko Aurelio Rivelli je bio Talijan, bez biografije, bez zanimanja, ni povjesničar ni pisac, objasnila je prof. Stojan te dodala kako je to bio pojedinac obuzet neobjašnjivom mržnjom prema Katoličkoj Crkvi. Rivelli je tek u 50-tim godinama diplomirao političke znanosti. U 64. godini života napisao je prvi pamflet o Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i nadbiskupu Alojziju Stepincu, a objavila ga je izdavačka kuća „Kaos“ u Milanu 1999. godine. Pamflet je iste godine preveden na srpski jezik i objavljen u Nikšiću.
Mons. Batelja je rekao kako Aurellijevo djelo „Nadbiskup genocida“ prikazuje Stepinca kao pristašu ustaškog režima, i kako su upravo na toj knjizi temelje stavovi Srpske Pravoslavne Crkve i Srbije i njihovo protivljenje kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca.
„Neprijatelje Katoličke Crkve u Hrvata i hrvatske države nikad nije bilo briga za razmjere Stepinčeve humanosti, njegovog kršćanskog milosrđa“, upozorio je mons. Batelja. Dodao je kako ih je smetalo dostojanstvo vjere koju je Stepinac neustrašivo poticao u vjernicima svojim likom i djelom, njegovo pouzdanje u Krista, te njegov uznositi mir i evanđeoske poruke kojima je jačao dignitet vjere i davao nadu hrvatskom puku.
Istina oslobađa
U svojem izlaganju mons. Batelja je smireno naveo kako se ne treba bojati opetovanih laži jer je Isus rekao kako će nas istina osloboditi. Isto tako će i sva istina o blaženom Alojziju Stepincu kad-tad izaći na vidjelo.
U knjizi je također istaknuto da kardinal Stepinac na sudu nije branio Nezavisnu državu Hrvatsku, NDH, već je branio pravo hrvatskog naroda na vlastitu državu, odnosno kako Stepinac nikada nije podržavao ustaški i fašistički režim. U djelu se također nalazi 15 javnih Stepinčevih govora o osudi rasne ideologije ali i dokazi o njegovoj suradnji s 21 organizacijom s kojima je radio na spašavanju srpske djece iz logora, ali i ostalih etničkih skupina kojima je bila potrebna pomoć.
Knjiga na 403 stranice rekonstruira djelovanje blaženog Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata, ali i opovrgava netočne navode Rivellijevih optužbi o djelovanju zagrebačkog nadbiskupa. Sve na temelju više od 45 000 povijesnih arhivskih dokumenata. Riječ je o znanstvenom djelu koje se sastoji od 50-tak poglavlja, sadrži oko 1200 fusnota, popis literatura i izvora, te kazalo imena. O ulozi Srpske Pravoslavne crkve autor piše u posebno obilježenom stupcu od 53. do 299. stranice knjige.
Na kraju se može zaključiti kako ova knjiga za cilj ima da iznese objektivnu, nepristranu i dokumentiranu istinu sadržanu u povijesnim dokumentima o spašavanju ljudi i djece u kardinalovoj korespondenciji, njegove propovijedi, govore, njegovo hrabro zauzimanje za logoraše i javnu osudu zločina. Bio je oslonac obespravljenih Židova, ali i drugih narodnosti i vjera. O tome nema spomena u brojnim knjigama ispisanim o holokaustu, zaključeno je na predstavljanju knjige.
Pjesmom je promociju knjige uveličala ženska klapa „Amfora“ koja je otpjevala dvije marijanske pjesme.
Nikša Sentić