Plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, 63. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u sjedištu HBK u Zagrebu od 19. do 21. listopada 2021.
Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zasjedanju je sudjelovao njezin predsjednik vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji je prikazao aktualno stanje u Crkvi i društvu u Bosni i Hercegovini.
Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja predsjednik HBK nadbiskup Puljić posebni pozdrav uputio je novom subotičkom biskupu Slavku Večerinu koji je prvi put kao gost bio nazočan na zasjedanju HBK. Ujedno je čestitao nedavno imenovanom srijemskom biskupu koadjutoru mons. Fabijanu Svalini te mu zahvalio na višegodišnjem služenju u različitim službama Hrvatske biskupske konferencije.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su promišljali o sinodalnom putu na koji je papa Franjo poveo Crkvu, a koji će svoj vrhunac imati u održavanju XVI. opće redovite skupštine Biskupske sinode 2023. u Rimu na temu „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“. Prikazana je povijest Biskupske sinode kao trajne ustanove Katoličke Crkve koju je 1965. utemeljio papa Pavao VI. Predstavljen je pripremni dokument pape Franje za Sinodu s posebnim naglaskom na dio koji se odnosi na Biskupske konferencije. Predviđeno je da na kraju prve etape sinodalnog hoda koji će se odvijati u partikularnim Crkvama biskupije pošalju sažetke svojih razmišljanja i razlučivanja Biskupskoj konferenciji. Tako je odlučeno da će se u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji do blagdana sv. Josipa 19. ožujka 2022. iz nadbiskupija i biskupija poslati sažetci, iz kojih će se izraditi sadržaj koji će se dostaviti do kraja travnja 2022. Tajništvu Biskupske sinode u Rimu. Biskupi su upoznati i s iskustvima održavanja sinoda u Đakovačko-osječkoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji te s nedavno započetom sinodom u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.
Posebna pozornost na zasjedanju je posvećena i Godini obitelji Amoris laetitia koja je otvorena 19. ožujka 2021. uz petu obljetnicu objave istoimene apostolske pobudnice pape Franje o ljepoti i radosti obiteljske ljubavi. Planirano je da godina završi 26. lipnja 2022. jubilarnim 10. svjetskim susretom obitelji u Rimu i diljem svijeta. Osnovni cilj Godine obitelji je ponuditi Crkvi prigodu za produbljivanje sadržaja ove apostolske pobudnice. To je godina u kojoj se želi potaknuti prepoznavanje važnosti obitelji koju treba staviti u središte brige Crkve i društva. Uz to je istaknuta važnost kvalitetne pripreme za susret pa će u tom vidu biti ponuđeni i neki sadržaji.
Na zasjedanju je bio predstavljen i Ekumenski vademecum, koji je u hrvatskom prijevodu objavljen prije nekoliko dana. U kontekstu promišljanja o ekumenskom djelovanju HBK, biskupi su izabrali članove Biskupske komisije za ekumenizam: šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića i bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka, a za predsjednika Komisije izabran je požeški biskup mons. Antun Škvorčević.
Nakon podrobne analize i rasprave te određenih izmjena i dopuna, na ovom je zasjedanju potvrđen Pravilnik Hrvatske biskupske konferencije koji je u proteklih pet godina bio dan ad experimentum. Predsjednici pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK na zasjedanju su podnijeli svoja izvješća.
Kao što je poznato, planirani Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu otkazan je zbog potresa i pandemije. Stoga su biskupi odlučili da se idući susret održi u Bjelovaru 17. rujna 2022. Osim toga, potvrđeno je da će se Četvrti nacionalni susret katoličkih obitelji održati u Ludbregu 21. i 22. svibnja 2022.
Tajništvo HBK
FOTO: Bernard Čović/Glas Koncila // Početak 63. plenarnoga zasjedanja HBK