Dvodnevni skup „Okoliš naš svagdašnji. Kršćani i ekologija“, u organizaciji Dubrovačke biskupije i Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita započeo je u subotu, 3. listopada u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Prvoga dana skupa govorilo se važnim naglascima posljednje enciklike pape Franje „Laudato si’“ koja govori o brizi svih za zajednički dom, zatim o europskim zakonima o zaštiti okoliša, te o aktualnoj situaciji s vodama kod nas i u svijetu gdje se teži vodu tretirati kao tržišnu vrijednost nasuprot općem pravu ljudi na pristup vodi. Predavači su bili generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. sc. Petar Palić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, doc. dr. sc. Josip Mikuš, dr. sc. Marija Crnčević, te aktivni branitelj voda iz Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta.
Dati svoj glas onima koji glasa nemaju
Pozdravljajući sudionike skupa dubrovački biskup mons. Mate Uzinić je kao povode i razloge održavanja ovakvog skupa istaknuo blagdan sv. Franje Asiškog, ljubitelja prirode i zaštitnika ekologa, koji se slavi 4. listopada te održavanje 42. sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama u Dubrovniku koja započinje 5. listopada, uoči pariške konferencije o klimatskim promjenama.
Nadahnuće svemu je enciklika pape Franje „Laudato si’ – o brizi za zajedničku kuću“ koja je već u Dubrovniku predstavljena, a sada je imamo i u prijevodu na hrvatski jezik. Biskup je podsjetio na proročki karakter enciklike koja, uz ostalo, želi „dati glas onima koji nemaju glasa“, a na ovom skupu dati glas zemlji, osobito vodama i moru. Navodeći ulomke iz papine enciklike biskup je rekao kako se ovim skupom želi promijeniti situacija ravnodušnosti i probuditi svijest o brizi za zajednički dom. Također se želi dati prilika znanstvenicima da daju svoje viđenje ove problematike.
Ekološko obraćenje i ekologija cjelovitosti
U predavanju naslovljenom „I vidje Bog da je dobro (Post 1,10) – Teološko-etički naglasci enciklike ‘Laudato si”’ dr. Palić je kazao kako je ova papina enciklika socijalna jer su ekološki problemi koje spominje posljedica nedovoljnog i nepravednog reda u socijalnim odnosima i zbog toga je potrebna određena promjena i u politici, te da je upućena svim ljudima uključujući i one koji se bave politikom i stvaraju politiku, a time su i odgovorni za „zajedničku kuću“.
Da bi se omogućio dostojanstveni život ljudima, ali i svim stvorenjima na planeti, papa Franjo se u enciklici zalaže za udruživanjem „čitave ljudske obitelji u traženju održivog i cjelovitog razvoja“. Dr. Palić je podsjetio na biblijsku pripovijest o stvaranju iz koje se iščitava odgovornost na čovjeka prema svemu stvorenomu. Govoreći o ljudskim korijenima ekološke krize predavač je posebno istaknuo logiku tehnokratske prevlasti, antropocentrizam, logiku iskorištavanja, nezaposlenost, te granice znanstvenog napretka.
Da bi se dogodilo „ekološko obraćenje“, predlaže se zauzimanje za „ekologiju cjelovitosti“, a ona, pak, uključuje odgovornije shvaćanje i razumijevanje da je sve stvoreno u jednom suodnosu. Stoga je potrebno djelovanje, na svima razinama, od one međunarodne, do najnižih lokalnih razina i potreban je ekološki odgoj i formacija, te ispit savjesti s novom dimenzijom: kako živim zajedništvo sa svim stvorenjem i prirodom, poručio je dr. Palić.
Europski zakoni dobro štite okoliš
Zastupnica Petir, po struci biologinja i ekologinja, održala je predavanje „Što se zbiva u našoj ‘novoj’ društvenoj kući: EU politike o okolišu“. Istaknula je kako se europska pravna stečevina kao zakonodavni okvir u području zaštite okoliša može smatrati u ovom trenutku najboljim svjetskim zakonodavnim okvirom, ali i vrhunskom dobrom praksom brige za okoliš, koji se neprestano nadograđuje i poboljšava. Dodala je kako postoji koherentnost i komplementarnost ostalih politika Unije s politikama zaštite okoliša koje se međusobno prožimaju i nadopunjuju. Podrobnije je govorila o klimatsko-energetskom paketu, o GMO, o kružnom gospodarstvu, te o građanskoj inicijativi o pravu na vodu koju je poduprlo čak 1,9 milijuna građana EU, a kojoj je cilj osigurati svima kvalitetnu pitku vodu te zaštiti izvorišta vode i javne vodovode od privatizacije.
Zaključila je kako zaštitu okoliša treba promatrati u kontekstu ukupnog razvoja društva. „Ekologija cjelovitosti“ kao nova paradigma pravednosti koja je u središtu papine enciklike, neodvojiva je od pojma općega dobra, za koje se upravo institucije i donositelji odluka moraju zalagati. A opće dobro uključuje, kako pravednost, tako i brigu za one slabije, ranjive, siromašne.
Ekološki naglasci u Papinoj enciklici
„Glavni ekološki naglasci u papinoj enciklici „Laudato si’“ bila je tema predavanja dr. Mikuša, aktivnog vjernika laika i docenta na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Predavač je skrenuo pozornost na odnos između okoliša i organizama rekavši da ono što je priroda milijunima godina stvarala postoji zato da se čovjek tome divi ili da se time koristi, a ne da intervenira u okoliš na neprimjeren način i zbog kratkoročnih interesa.
Kao tri važna ekološka pitanja današnjice, istaknuta u papinoj enciklici Laudato si’, dr. Mikuš je istaknuo: onečišćenje i klimatske promjene, pitanje vode i gubitak bioraznolikosti. Uz osvrt na ove goruće ekološke probleme svakodnevnice, naveo je primjere dobre i loše prakse u pristupu okolišnoj problematici, upravljanju okolišem i održivom razvoju na hrvatskom jugu, s naglaskom na utjecaj čovjeka na akvatične ekosustave i moguća rješenja problema.
O vodi u kršu
Tema predavanja dr. Marije Crnčević, biologinje s radnim iskustvom u zaštiti okoliša i prirode, bila je „Voda u kršu“. Predavačica je govorila o vrijednosti krša i vodama na širem dubrovačkom području. Dubrovački prirodoslovci prije više od 130 godina bavili su se istraživanjem voda u kršu. Od tada su se dogodile značajne promjene u prirodi koje se danas dijelom očituju kao opadanje brojnosti ili nestanak pojedinih vrsta, staništa i krajobraza. Pojedina područja opisana u njihovim znanstvenim radovima, premda znatno izmijenjena, danas su zaštićena.
Kao dobar primjer zaštite predavačica je istaknula je od 2013. godine aktivnu ekološku mrežu Europske Unije „Natura 2000“ koja obuhvaća zaštitu područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova što je daleko šire nego dugogodišnja praksa zaštite prirode u određenih granicama poput nacionalnih parkova i sl.
„Prirodno bogatstvo se često interpretira kao prepreka razvoju jer zahtjeva drugi pristup odnosno veći broj znanstvenih radova, razmišljanja, istraživanja kako bismo procijenili što se dugoročno može raditi na tom području,“ kazala je dr. Crnčević. Kao značajni krajobrazi na ovom području zaštićeni su „Rijeka Dubrovačka“ 1964. godine i „Konavoski dvori“ 1975. godine. Predavačica je navela i primjer rijeke Ljute na kojoj su bile izgrađene kaskade radi „uređenja rijeke“ i obrane od poplave. Te stepenice su izmijenile stanišni tip rijeke, a nakon zauzimanja mještana su ipak uklonjene iako je ostala rana u prostoru.
Voda nije komercijalni proizvod nego opće dobro
Fra Bože Vuleta govorio je o „Žeđi na izvoru – ljubavi prema Sestri vodi i ljudskom pravu na vodu“. Kazao je kako postoje stereotipi da su količine vode na Zemlji neiscrpne, obnovljive i da vode nikad neće nestati, što nije istina. Istaknuo je da voda nije komercijalni proizvod kao neka druga roba, što ističu oni koji njome trguju, nego je opće dobro. Govoreći o problemu privatizacije voda fra Bože je naveo niz primjera u zemljama svijeta poput Velike Britanije, Bolivije, Argentine, Južnoafričke Republike, Filipina, Gane, Estonije i sl. gdje su se dogodile privatizacije i izdavanja koncesija privatnim tvrtkama. Kao posljedica dogodila su se poskupljenja vode, otpuštanja radnika i sl. U Boliviji je narod izišao na ulice, pa je nakon toga u Ustav stavljena zabrana privatizacije voda. Monopol na svjetskom tržištu vodom imaju tvrtke Suez Int. i Veoila Wather.
Predavač je također predstavio aktivnosti poduzete radi zaštite voda u Hrvatskoj. Spomenuo je i inicijativu na svjetskoj razini da se pravo na vodu izjednači s pravom na život.
Interaktivna eko-karta
Na skupu je prvi put javnosti predstavljena Interaktivna eko-karta RH i BiH za nadzor ekoloških incidenata i razvoj eko-etike, a predstavili su je Mirjana Maras-Žuro iz Franjevačkog instituta za kulturu mira i inženjer Dario Boras. Pomoću ove karte svi građani će moći jedni druge fotografijama informirati o ekološkim incidentima različitih vrsta (zemlja, voda, zrak, zračenje, otpad, promet i dr.), raspravljati o tim situacijama te pratiti kako su se riješili eko-incidenti.
Moderator prvog dana skupa bio je dr. sc. Neven Šimac, a na kraju je bila prigoda za raspravu o izloženim temama.
Skup se nastavlja u nedjelju, 4. listopada u 16 sati. Predavači na drugom danu skupa bit će: doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić (Bioraznolikost u Jadranskom moru: naši ekološki tragovi), prof. dr. sc. Nenad Jasprica (Važnost poznavanje interakcije kopna i mora u planiranju i korištenju prirodnih resursa: primjeri u južnom Jadranu), dr. sc. Neven Šimac (Međunarodna i europska pravna zaštita mora ) i dr. sc. Tonći Tadić (Hrvatska ne/zaštita Jadrana, od „isključivog pojasa“ i ZERP-a do do bušenje podmorja).
U 18 sati bit će predstavljena Izjava izlagača skupa u povodu 42. plenarne sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koja se održava u Dubrovniku od 5. do 8. listopada 2015. godine.
Skup završava euharistijskim slavljem u crkvi Male braće u Dubrovniku u 19 sati koje predvodi biskup Vjekoslav Huzjak, predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax”.
Angelina Tadić