Relativno nepoznata, ali svejedno oličenje iznimno bogate sakralne, kulturne i povijesne baštine, živi spomenik katoličke vjere u Korčuli, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Hrvatskoj, korčulanska Vela setemana (Veliki tjedan) je i ove godine protekla u iznimno svečanom tonu.
Župa Sv. Marka, Dominikanski samostan Svetog Nikole, bratimi triju korčulanskih bratovština – Sv. Roka (osnovani 1575. godine) , Svih Svetih (1301.) i bratovština Gospe od utjehe – pojasa, poznatija kao bratovština Sv. Mihovila (1603.) sa svojim župljanima, gostima i prijateljima su pohodili dane Velikog tjedna u Korčuli koja je od 1300. do 1828. bila sjedište Korčulanske biskupije.
Svečanost i liturgija Vele setemane započela je Cvjetnicom, u Korčuli poznatom i slavljenom kao Nedija od palama, spomen na dan Kristova ulaska u Jeruzalem. Po običaju, na trgu ispred katedrale Sv. Marka, korčulanski župnik don Frano Kuraja blagoslovio je cvijeće, palmine i maslinove grančice, nakon čega je uslijedila procesija oko katedrale, a potom bogoslužje uz pjevanje Muke na Velikoj misi. Po završetku bogoslužja, izložen je Presveti oltarski sakrament na 40 satno klanjanje. Navečer su na poklon Presvetom Sakramentu u katedralu došli sasvetani – bratimi najstarije bratovštine Svih Svetih. Nakon mise sasvetani su u crkvi Svih Svetih molili za pokojne bratime.
Veliki ponedjeljak su uveličali bratimi bratovštine Sv. Roka došavši na poklon Presvetom sakramentu nakon čega je uslijedlilo okupljanje u sali bratovštine i odrješenje za pokojnike. Na Veliki utorak isto su učinili mihovilci – bratimi bratovštine Gospe od utjehe-pojasa. Velika srijeda je dan kada se u Korčuli održava ranojutarnji (6.00) zavjetni pohod crkvici svetog Liberana na Solinama. Ovaj zavjetni pohod je izraz štovanja i zahvale Bogu, koji se u Korčuli održava na Veliku Srijedu od 1667. godine kada je veliki potres razorio Dubrovnik, a Korčulu poštedio. U 18.30 istoga dana su održane lamentacije uz svetu misu i završetak 40-satnog klanjanja.
Veliki četvrtak je donio slavljenje mise Večere gospodnje u 18.30 sati i simbolični obred pranja nogu učenicima iz bratovštine Svih Svetih. Nakon kasnovečernje mise uz pjevanu Muku Gospodnju, čašćenje sv. križa i pričest, Veliki petak je donio dugo iščekivani i možda najraskošniji dan Vele Setemane kada bratovštine iz svojih odaja iznose bogati inventar koji su skupljali stoljećima, a od čega su možda najimpresivniji ‘torci’, velike voštane svijeće, neke teške i do 85 kg, visoke i do 2,5 metra. Večer je to kada srednjovjekovnu jezgru grada Korčule obasja svjetlost više od 300 svijeća, a pjesma starih pobožnih napjeva odjekuje ulicama.
Veliku subotu obilježava procesija ‘Priko gora’, s početkom u 4 sata ujutro. Uz pratnju vjernika, molitvu i poneki stari napjev, bratimi predvode procesiju u skrušenom tonu prolazeći kroz postaje koje sačinjava više od desetak prigodno ukrašenih crkava, kapela i križeva razasutih na putu od stare gradske jezgre, preko groblja sv. Luke, kroz šumu i uz more pokraj dominikanskog samostana Sv. Nikole. Istu večer, u katedrali je u 20 sati bio početak obreda Velikog bdijenja uz blagoslov ognja, uskrsne svijeće i vode. To je i prva uskrsna svečana misa uz večernji blagoslov uskrsnog jela. Uskrsna nedjelja donosi svečanu misu u katedrali sv. Marka nakon čega slijedi posljednja, finalna procesija svih bratima oko grada.
Mnogo obreda i liturgijskog slavlja, prilika za druženje i upoznavanje sa bližnjima iz župe i drugih krajeva Hrvatske i svijeta, upijanje bogate povijesti i propovijedi na kojima je župnik don Frano Kuraja naglašavao važnost onog duhovnog aspekta i oprez da Vela setemana ne bude samo dio folklora, već instrument praktične i živuće vjere. Posjetitelj Korčule koji je imao priliku pohoditi dane njene Vele setemane napušta je s osjećajem strahopoštovanja nad neprocjenjivim kulturnim i sakralnim bogatstvom te običajima i liturgijom koji su se održali u svoj raskoši svoje izvornosti.
Tekst: Karmen Škaro
Fotografije: Karmen A. Škaro/Andrea Tedeschi