Sakralna baština
U katedrali Gospe Velike u Dubrovniku od 27. rujna do 12. listopada održana je radionica studenata Odsjeka za povijest umjetnosti s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Petnaestak studenata i studentica pod vodstvom je svojih profesora čistilo, popisivalo i fotografiralo arheološki materijal iz istraživanja provedenih ispod katedrale i Bunićeve poljane (1982.-1986.) koji je pohranjen u potkrovlju prvostolnice.
Podsjetimo, nakon razornog potresa 1979. godine u podzemlju katedrale započela su arheološka istraživanja s obzirom da je građevinu trebalo statički učvrstiti. Tim je istraživanjima ispod sadašnje barokne katedrale pronađena romanička katedrala iz 12.-14. stoljeća koja je bila potpuno razorena u Velikoj trešnji 1667. godine. No, ispod te srednovjekovne katedrale čije je postojanje iz povijesnih izvora bilo poznato, pronađena je još jedna bazilika iz kasnoantičkoga razdoblja (tzv. bizantska katedrala) što je u potpunosti izmijenilo dotadašnje spoznaje o najranijoj povijesti Dubrovnika. Interpretacije i pitanja potaknuta tim senzacionalnim otkrićima do danas ne prestaju intrigirati znanstvenike.
Arheološka istraživanja vodio je tim Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba kojemu je na čelu bio prof. Josip Stošić (1935.-2009.) uz suradnju stručnjaka tadašnjega Zavoda za zaštitu spomenika (danas Konzervatorski odjel) iz Dubrovnika, prvenstveno arheologa Ivice Žile (1954.-2010.). Osim arhitekture, tijekom istraživanja je pronađen veliki broj kamenih fragmenata koji su pripadali srušenoj romaničkoj katedrali, zatim ulomci fresaka, stakla, metala, numizmatički nalazi i ostali arheološki materijal koji je pohranjen u potkrovlju katedrale. Planove na sređivanju i interpretiranju toga vrijednoga materijala omeo je Domovinski rat, a potom i smrt prvih istraživača.
Nastojanja gradskoga župnika i upravitelja katedrale don Stanka Lasića da se arheološki materijal sačuva i popiše doveo je do suradnje s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon preliminarnih dogovora i potpisanoga ugovora održana je prva od tri predviđene radionice, dok se iduća očekuje u veljači iduće godine.
Obavljeni su preliminarni pregledi materijala, raščišćavanje triju spremišta u potkrovlju te prepakiranje materijala u nove kutije. Započelo je čišćenje, popisivanje i fotografiranje nalaza, a inventarizacija i daljnja obrada obavit će se računalno do nastavka radionice za tri mjeseca. Iako je rano govoriti o rezultatima ove radionice, već se sad može utvrditi da se radi o iznimno vrijednome materijalu koji će sigurno pomoći u razrješavanju misterije najranijih dubrovačkih stoljeća. Pojedini fragmenti predromaničkih pletera i romaničke skulpture pokazuju visoku umjetničku kvalitetu i svjedoče o bogatstvu Grada koji je mogao izgraditi takve katedrale.
U sklopu radionice studentima je održano i više stručnih predavanja kojim su ih voditelji radionice upoznali s različitim metodama, stilskim i atributivnim pitanjima na konkretnom materijalu, a bio je organiziran i obilazak najvažnijih gradskih spomenika. Radionica predstavlja nastavak uspješne suradnje s Odsjekom za povijest umjetnosti iz Zagreba jer je jedna slična radionica održana u travnju ove godine popisivanjem i obradom dijela umjetničkih slika koje se nalaze u zgradi Sjemeništa.
Stručni tim sačinjavali su znanstvenici s Odsjeka za povijest umjetnosti: akademik Igor Fisković, dr. sc. Tin Turković (pročelnik Odsjeka), dr. sc. Nikolina Maraković, dr. sc. Maja Zeman i dr. sc. Ana Marinković. Službeni nadzor vodila je arheologinja Marta Perkić iz Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku, a u ime Gradske župe projekt je vodio povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, vanjski stručni suradnik pri toj župi.
I.V.