Obrede velikog petka u dubrovačkoj katedrali u petak 29. ožujka predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
ISUSOVO KRALJEVSKO DOSTOJANSTVO
U propovijedi biskup je kazao da najsvečaniji trenutak Isusovog života nije bio slavni ulazak u Jeruzalem dok su mu se svi klanjali, radosno pozdravljali i preda nj prostirali svoje haljine i grane te klicali ‘Hosana’, nego trenutak umiranja na križu. Naglasio je specifičnost Ivanovog opisa muke koja Isusu daje snažno kraljevsko dostojanstvo: „U ovom evanđelju Isus ne moli, kao u drugim evanđeljima, da bude oslobođen od križa i muke, jer on je znao da je to njegov čas, ono zbog čega je i došao na svijet. Isus je toliko siguran u sebe i svoje poslanje, da se i sam veliki svećenik osjeća ugroženim pred njegovim odgovorima, a Pilat s njim razgovara kao sa sebi ravnim, pa čak i većim od sebe jer ga se boji. Isus u ovom izvještaju sam nosi svoj križ, a u muci nije ostavljen od svih jer su uz njega na Kalvariji njegova majka i učenik koga je ljubio, a koje kraljevskim autoritetom oporučno predaje jedno drugome. (…) U Ivanovoj muci čak ni njegov ukop nije slučajan, nego je, kako to i dolikuje kralju, obavijen sa svim počastima. (…) Premda je uhićen, mučen i ubijen, Isus je onaj koji u današnjem izvještaju o muci dominira kao istinski kralj, koji svojim ponašanjem razotkriva lažne moćnike i kraljeve ovoga svijeta koji su pred njim, makar misle da dominiraju svijetom, da o njihovoj riječi ovisi život i smrt, beznačajni i maleni. Istinsko se kraljevstvo ne mjeri onim što činiš ili onim što imaš. Istinsko kraljevstvo je ono nešto što se nalazi u osobi kao takvoj.“
SUVREMENI KRIŽEVI
Progovorio je i o suvremenim križevima: „Često smatramo da je naš križ tek naša osobna poteškoća poput bolesti, nesreće i neimaštine, pa ih ponekad isključivo vidimo kao svoj križ i križ drugih, ali križ nije samo to. Postoje i gori oblici suvremenih križeva u kojima smo mi križ drugima i drugi križ nama. Spomenimo samo neke poput pedofilije i njezinog zataškavanje, abortusa, pomognute oplodnje, fizičkog, psihičkog ili spolnog zlostavljanje unutar obitelji i na poslu, nasilja u školi i izvan škole, ovisnosti o alkoholu, drogi, vračarama, kocki, trgovinama i kupovini, lošem društvu i općenito nesređenom životu, korupcije sa svim svojim krakovima u najrazličitijim porama društva… Sve su to križevi na koje smo razapeti i na koje, kad god pristanemo na neku od spomenutih logika ponašanja, mi razapinjemo druge. U svom suočavanju s tim križevima previše se zadržavamo na napuštenosti onih koji opterećuje križ. Pogađa nas bol, naša i drugih, pa se trošimo u traženju krivca ili nas zanima samo opraštanje i milosrđe, koje čak i one koji su krivi oslobađa od svake odgovornosti. Ove dimenzije križa u Isusovoj muci naglašavaju trojica preostalih evanđelista poručujući nam da s raspetima trebamo suosjećati, krivce pravedno kazniti i istovremeno biti prema njima milosrdni. Evanđelist Ivan ovim dimenzija dodaje svjesno i slobodno, ‘kraljevsko’ suočavanje s istinom križa prihvaćajući istinu o križu, svom i križu drugih pokraj nas. ‘Što je istina?’, pita Pilat. Važno je ovo pitanje jer samo je istina, bilo da je riječ o istini nevine djece ubijene u abortusima, istini o pedofiliji, istini o domovinskom ratu, ali i o žrtvama drugog svjetskog rata i poraća ili istini o križevima u našim obiteljima, suvremenim ovisnostima i sl., ono što nas može dovesti do pročišćenja i naše križeve pridružiti Kristovom križu. I ‘tko je god od istine, sluša moj glas’, kaže Isus. Pridružujući svoje križeve i križeve drugih njegovom križu i naši križevi mogu, u ovom Velikom petku koji još traje i trajat će dok god bude svijeta, od ‘stratišta za razbojnike’ postati sredstvo spasenja, najsvečaniji trenutak našeg života kojim se možemo i trebamo ponositi, uvjereni da smo po Kristovom križu, kojemu ponosno i dostojanstveno, ‘kraljevski’, pridružujemo svoje križeve, usmjereni prema zori uskrsnuća.“
Obredi Velikog petka sastoje se od tri dijela: službe riječi, klanjanja križu i svete pričesti, a nakon tri navedena dijela uslijedila je procesija s relikvijom križa ulicama Grada.
Šime Zupčić