Povijest župe
Župa kao organizirana zajednica vjernika u središnjem dijelu otoka Mljeta postoji od dolaska benediktinaca s Lokruma u Babino Polje. Središte je te zajednice crkva sv. Pankracija. Benediktinci tu započinju gradnju samostana uz crkvu sv. Andrije, koji ostaje nedovršen, jer već 1220. Lokrumski samostan gubi crkvu sv. Pankracija, koja sa svim dobrima prelazi u posjed benediktinaca sv. Marije Mljetske.
Iza kako se vlast Dubrovačke Republike učvrstila, sve se više i na Mljetu spominje i počinje slaviti državni patron, sv. Vlaho, te se njemu u čast 1420. gradi nova crkva, koja postaje župnom crkvom, a sv. Vlaho postaje patron župe.
U Babino Polje dolaze i dominikanci, te u blizini crkve sv. Pankracija 1624. grade svoj samostan, kasnije nazvan “fratarska kuća”, od kojeg danas strši dio zidova. Od samog početka naseljavanja Hrvata na Mljet Babino Polje postaje središnjim i najvažnijim otočnim mjestom. Tu je otok najširi te ima najviše plodnih polja, udolina i pašnjaka, stoga je i najveća župa na otoku, a čine je naselja: Sobra, Babino Polje, Blato, Kozarica i Ropa.
Početkom 20. st. u župi je oko 1000 duša. Po popisu 1971. nalazimo u župi 850 stanovnika u 267 domaćinstava, a 2001. ima samo 141 obitelj sa 544 člana. Stanovništvo je po krštenju u cijelosti katoličke vjere, unatoč sustavnom progonu svećenika od 1923. i konformističkim prijelazima na pravoslavlje iza 1927. g.
Dolaskom komunističke vlasti župa je ostala bez svećenika, kao i cijeli otok. Za dvadesetak godina svećenik je mogao doći samo krišom. Ipak su mnogi, riskirajući i život, dolazili za veće blagdane dijeleći utjehu preplašenom puku.
U župi nalazimo ukupno pet grobišta; dva su u Babinom Polju (uz crkvu sv. Vlaha, staro groblje, te novije na zapadnoj strani naselja, zvano ˝Mirogoj˝), te po jedno u naseljima Blato, Ropa i Kozarica.
Škola je u Babinom Polju otvorena 1867. g. Od 1955/56. radi kao osmogodišnja. Danas je to centralna pučka škola za cijeli otok. U Blatu je djelovala škola od 1924. do 1983. g.
Župna crkva
Župna crkva se nalazi u sredini naselja, a posvećena je sv. Pavlu.
Prvo pak župno središte već od 11. st. bila je crkva sv. Pankracija. Nakon skoro tri stoljeća, ova je crkva postala trošna. Mljet je u sastavu Dubrovačke Republike, te se u blizini crkve sv. Pankracija gradi crkva državnog zaštitnika, sv. Vlaha, koja postaje župnom crkvom 1424. g.
U drugoj polovici 19. st. sagrađena je nova župna kuća posred sela, te se uz nju gradi i nova crkva sv. Stjepana, koja postaje župnom 1935. g.
Komunisti su dolaskom na vlast zaposjeli župnu kuću, a svećenici su, dolazeći uza sve prijetnje na Mljet, morali koristiti crkvu za stan, pa čak i za skladište. Nažalost 1963. došlo je do požara u crkvi zbog koncentracije hlapljenog benzina i crkva je izgorjela. Potporom međunarodnog Caritasa, crkva je 1965. preuređena i tada posvećena sv. Pavlu. Pored crkve sagrađen je 1968. zvonik s dva manja zvona (84 i 57 kg).
No, krovna konstrukcija betonske harmonike, koju je crkva dobila u obnovi 1965., nije odgovarala ovom podneblju. Postavljen je stoga 1994. klasični krov iznad postojećeg, te crkva ponovno iznutra uređena.
Ostale crkve i kapele u župi
– Sv. Vlaho potječe iz 1420. g. U lošem je stanju, a koristi se prilikom sprovoda, na blagdan zaštitnika i na Gospu od Ružarija.
– Mala Gospa je 1667. sagrađena darom don Vicka Čumbelića, a obnovljena 1993. g.
– Sveti Spas potječe s početka 15. st. Obnavljana je 1925. i 2000. g.
– Sv. Ivan Krstitelj datira s početka 15. st. Obnavljana je 1925. i 2000. g,
– Sveta Obitelj (Sv. Josip) je s kraja 19. st.
– Sv. Petar u Blatu potječe iz 14. st. Crkva je preuređena u 19. st.
– Sv. Antun u Ropi je grobna kapela novijeg vremena.
Crkve izvan uporabe
– Sv. Mihovil u Sutmiholju je ranosrednjovjekovni sakralni lokalitet. Crkva potječe iz 9/10. st.
– Gospa od obrane je kapela koja je dislocirana/pregrađena poradi trase novog puta.
– ostaci crkve sv. Andrija, sv. Pankracija i sv. Đurđa, sve iz 11. st.
KONTAKTI
Župnik: don Stipo Zadro
Adresa: Sršenovići 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet
Telefon: 020/ 745-200