Na poziv beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara dubrovački biskup Mate Uzinić boravio je u Beogradu gdje je misnim slavljem u ponedjeljak, 6. kolovoza, u beogradskoj katedrali Blažene Djevice Marije započeo devetodnevnu duhovnu pripravu beogradskih katolika za svetkovinu Velike Gospe i početak bliže priprave za obilježavanje velikog jubileja kršćanstva – 1700. obljetnice Konstantinovog edikta o slobodi kršćana. Tom prigodom biskup Uzinić se u utorak, 7. kolovoza, susreo sa srpskim patrijarhom Irinejom.
Biskup Uzinić započeo bližu pripravu za proslavu 1700. obljetnice Konstantinovog edikta
Kako izvješćuju beogradski katolički mediji, devetodnevnu pripremu na čast Velikoj Gospi dubrovački biskup Mate Uzinić otvorio je zajedno sa svećenicima iz Beograda, a u prisutnosti beogradskog nadbiskupa i apostolskog nuncija u Republici Srbiji Orlanda Antoninija. „Izuzetna mi je čast to što danas mogu biti dionik ovoga slavlja kojim Katolička Crkva u Beogradu započinje devetnicu svetkovini svoje zaštitnice, a i zaštitnice svih nas, Blažene Djevice Marije koju za devet dana slavimo kao onu koja je na nebo uznesena. Čast mi je to veća što ova mjesna Crkva ovim euharistijskim slavljem započinje i svoj hod prema proslavi velikog jubileja kršćanstva, 1700 godina Milanskog edikta. Važan je to događaj za povijest čovječanstva jer je taj događaj promijenio kršćanstvo koje je bilo, kako kaže geslo jubileja, za slobodu oslobođeni, a po kršćanstvu i samo čovječanstvo,“ rekao je u uvodu propovijedi biskup Uzinić i dodao: „Glavnu zaslugu za početak tog procesa preobražaja kršćanstva, a po kršćanstvu i čovječanstva imao je rimski car Konstantin, rođen na području ove mjesne Crkve, u Nišu. On je, kako kaže pobožna legenda, nakon čudesnog znaka križa uz riječi: ,In hoc signo vinces’ – ‘U ovom ćeš znaku pobijediti’ i stvarne pobjede za prevlast u Rimskom carstvu koja se nakon toga dogodila, dao slobodu kršćanstvu progonjenom dugih 250 godina tijekom kojih su mnogi platili životom svoju vjeru u Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, ali i našu ljudsku mogućnost da suskrsnemo zajedno s njime. Zato od srca zahvaljujem preuzvišenom nadbiskupu na njegovom srdačnom pozivu i iskazanom dobročinstvu koje mi pruža zajedno s drugim članovima ove mjesne Crkve. Nadam se da ću se moći odužiti, u duhu bratskog zajedništva i sestrinskog odnosa između beogradske i dubrovačke Crkve, odnosa koji ima svoje duboke korijene u vezama što su ih u davna vremena počeli činiti dubrovački trgovci koji sa sobom nisu nosili samo novac i ljubav prema svome Gradu, nego i kulturu, a uz kulturi i osobitu vjernost prema svojoj Crkvi i katoličkoj tradiciji – snima je uvijek bio i jedan duhovnik – koja ih nije dijelila od drugih, nego s drugima povezivala i druge u toj povezanosti obogaćivala. S istim osjećajima ponosa i vjernosti želim i ja danas biti s vama i za vas svjedok vjere koju ispovijedamo.“
Spomenuvši kako devetnica počinje na blagdan Preobraženja Gospodinova biskup je u propovijedi naglasio važnost preobrazbe koja je započela s novom poviješću spasenja u Isusu Kristu i njegovoj muci, smrti i uskrsnuću. „Da ne bismo uzaludno tražili što napravili da bismo se otvorili suradnji s Bogom i iskoristiti svoj ‘kairos’ sudjelujući u ostvarenju njegovog plana stvaranja novog čovjeka, a taj plan uključuje i svakog od nas, najbolje je pogledati u Blaženu Djevicu Mariju i od nje učiti. Ona nam može biti primjer i vodič, učiteljica i odgojiteljica prema preobrazbi nas samih, a po nama i drugih oko nas, svijeta u kojemu živimo i koji bi trebao biti bolji baš zato što smo mi na njemu živjeli,“ poručio je dubrovački biskup. Iz Marijinog odnosa prema Bogu i bližnjemu možemo učiti kako to postati. „Kao naša učiteljica i odgojiteljica, a ona je to bila u odnosu i prema Isusu, ona nas uči i usmjerava radosnom prihvaćanju Boga i radosnom služenju Bogu, ali i jednako tako radosnom prihvaćanju bližnjih i služenju bližnjima.“ Radosno služiti Bogu u otvorenosti bližnjima i naš je poziv, to je zalog preobražaja svijeta, osobito preobražaja kršćanstva koje kao da je kroz stoljeća izgubilo početni žar, rekao je biskup i nastavio: „Osobito je to vidljivo po bolnoj razjedinjenosti kršćana koja je bila i ostaje uzrok mnogih zala koja su se dogodila među nama. To od nas kršćana osobito zahtjeva odbacivanje zatvorenosti u začarani krug egoizma i svojih interesa, a u što možemo uključiti i interese rase, klase, nacije, pa čak i vlastite Crkve, i otvorenost Bogu koji nas želi pohoditi i postati dio našeg života kao što je postao dio Marijinog života.“ Nakon mise dubrovački biskup se susreo s apostolskim nuncijem Antoninijem.
Susret biskupa Uzinića i biskupa Škvorčevića s patrijarhom Irinejom
U beogradskoj patrijaršiji biskupa Uzinića i požeškog biskupa Antuna Škvorčevića u utorak, 7. kolovoza primio je srpski patrijarh Irinej. U biskupskoj pratnji bio je nadbiskup Hočevar, njegov generalni vikar fra Leopold Rochmes, kancelar dr. Milutin Novaković te župnik župe sv. Terezije Avilske u Požegi Ivica Žuljević. Biskupe je na ulazu u Patrijaršiju dočekao šef patrijarhova kabineta, vikarni episkop Andrej Cilerdžić. U dvorani prijema nadbiskup Hočevar je predstavio biskupe patrijarhu Irineju, nakon čega im je on uputio riječi srdačne dobrodošlice.
Biskup Uzinić je prikazao patrijarhu Irineju nastojanja u Dubrovniku oko izgradnje povjerenja među vjernicima dviju Crkava, što ne ide lako nakon razaranja Dubrovnika u nedavnom ratu, pri čemu ima veliko značenje molba episkopa Grigorija Dubrovčanima da oproste zlo koje im je naneseno a jednako tako i njegova osobna molba upućena pravoslavnoj braći. Podsjetio je i na zajedničku molitvu te Dane kršćanske kulture u Dubrovniku na koje je pozvao i pravoslavne. U razgovoru s patrijarhom dubrovački biskup je još spomenuo kako se ne smije biti zatočenicima prošlosti nego da se, učeći iz prošlosti, treba otvoriti izgradnji budućnosti. Također je istaknuo da treba izbjeći opasnost da se za pojedine zločine, bez obzira tko ih je počinio, optuže cijeli narodi ili cijela Crkva. Patrijarh Irinej je u razgovoru među ostalim spomenuo patnju izbjeglih Srba iz Hrvatske koji se nalaze u Srbiji te istaknuo važnost omogućavanja njihova povratka. Biskupi su na primjeru Hrvata prognanih iz Banja Luke i drugih krajeva upozorili na složenost tog problema i zauzeli se da se putem crkvenog djelovanja još snažnije stvara pozitivno ozračje međusobnog prihvaćanja i pomirenja koje bi pomoglo da političari većom zauzetošću omoguće ostvarenje slobodnog povratka onih koji to žele. Patrijarh Irinej je predstavio i program proslave 1700. obljetnice Konstantinova edikta o slobodi kršćana i pripremama u Nišu te je izrazio uvjerenje kako bi susret pape Benedikta XVI. s drugim patrijarsima pravoslavnih Crkava tom prigodom u Srbiji bio od velika značenja za uspostavljanje odnosa povjerenja i pomirenja među Crkvama na općoj razini, ali da u tom pogledu postoje određene poteškoće te se nada, unatoč kratko vremenu, da ih je još uvijek moguće prevladati.
Biskup Škvorčević je zahvalio na pažnji koju patrijarh iskazuje dvojici hrvatskih biskupa ovim susretom, spomenuo snagu poruka koje je Njegova Svetost uputio prigodom nedavnoga posjeta Zagrebu, podsjetio na značenje susreta delegacija Katoličke Crkve na čelu s kardinalom Kuharićem i Srpske pravoslavne Crkve na čelu s patrijarhom Pavlom tijekom nedavnoga rata na kojima je osobno sudjelovao, spomenuo rad mješovitih komisija dviju Crkava i vlastito iskustvo s obzirom na liječenje rana uzrokovanih nedavnim ratom, organiziranje Dana čišćenja pamćenja i spomena mučenika i program koji se toga Dana održava u Jasenovcu, bratski odnos sa slavonskim episkopom Savom te nastojanja da mu bude na pomoć u teškom stanju njegove eparhije. Zauzeo se za pronalaženje mogućnosti da se u novim okolnostima nastavi dijalog i susretanje između dviju Crkava na razini mješovitih komisija ili na neki drugi način kako bi se međusobnim boljim poznavanjem dokidale predrasude, promicalo pomirenja i rješavali postojeći pastoralni problemi. Biskup je zaključio da to ne može učiniti nitko drugi umjesto nas. Patrijarh Irinej je istaknuo kako je teško protumačiti činjenicu da je u prošlom stoljeću na našim prostorima tako silovito progovorilo zlo među dvama narodima i da su u to bili uključeni i ljudi koji su se priznavali kršćanima i pripadnicima naših Crkava, da je to ostavilo teške tragove i kako je jedino po susretu, razgovoru i dijalogu moguće nadvladati to stanje u kršćanskom duhu, u svijesti da nam je isti Isus Krist, evanđelje i svete tajne. U razgovoru su spomenute i neke poteškoće koje stoje na tom putu, ali i odlučnost da se od njega ne odustane.
Na kraju jednosatnog srdačnog i otvorenog razgovora biskup Škvorčević je patrijarhu Irineju uručio dvije srebrene medalje iskovane prigodom utemeljenja Požeške biskupije i njegova biskupskog ređenja i knjige, a biskup Uzinić je darovao zlatnu medalju, mali kip sv. Vlaha i knjigu Saint Blaise: Veneration without boundaries.
Biskup Uzinić je također posjetio Arhiv Srbije odnosno izložbu Kultura Srba u Dubrovniku od
1790-2010 koja je u njemu organizirana, a na kojoj se nalaze eksponati iz riznice Srpske pravoslavne crkve Svetoga Blagoveštenja u Dubrovniku.
Fotografije: Beogradska nadbiskupija