Knjiga „Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“ Radoslava Tomića i zbornik radova „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici. U povodu 1600. obljetnice smrti svetog Jeronima“ urednika Emilija Marina i Katarine Horvat-Levaj predstavljeni su u četvrtak 9. veljače u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Knjige su predstavili povjesničari umjetnosti akademkinja Željka Čorak, redovita profesorica dr. sc. Sanja Cvetnić i akademik Radoslav Tomić.
Uime domaćina predstavljanja Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije sve okupljene pozdravila je predsjednica Vijeća Marijeta Radić istaknuvši kako joj je osobito drago da su među gostima koji će govoriti čak dvoje akademika. Glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske Davor Trupković prenio je pozdrave ministrice te naglasio veliki rad Instituta za povijest umjetnosti, koje je suorganizator predstavljanja, u uvjetima kada se pet županija u Hrvatskoj nosi s posljedicama potresa. Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat-Levaj zahvalila je na prilici da predstave nove knjige u Dubrovniku te najavila i nove naslove.
Kazala je kako su ove dvije knjige koje se promoviraju naizgled različite, a opet jako bliske. Različite su jer se monografija jednog autora akademika Tomića bavi s više svetaca zaštitnika, a zbornik o sv. Jeronimu sadrži djela više autora iz Hrvatske i inozemstva koji se bave samo jednim svecem. Ravnateljica Horvat-Levaj je zatim govorila o nekim naglascima svakog djela i zanimljivostima vezanim kako uz sv. Jeronima tako i uz dalmatinsku stvarnost teškog 17. i 18. stoljeća. Spomenula je kako se u zbornoj crkvi sv. Vlaha nalaze objedinjeni i sv. Vlaho i sv. Jeronim u kipovima poznatog kipara Nikole Lazanića. A za dvoranu Velikog Vijeća u 16. stoljeću je bila naručena slika sv. Jeronima.
Profesorica dr. sc. Sanja Cvetnić ustvrdila je kako je u knjizi akademika Tomića zapravo sve novo zato što je ishodište posve drugačije. Kazala je kako je ovo intelektualno zrela knjiga jer se stvarala desetljećima u intelektualnom dijalogu s umjetninama i cjelokupnim i ponovnim obilascima terena od Krka do Kotora. Predstavljačica je govorilo o tome što sve umjetnička baština danas može reći onima koji se s njom susreću kao i o značenju svetaca zaštitnika za njihove zajednice i naručiteljima koji su davali znatna sredstava za umjetnička djela. Također je dala prikaz svih poglavlja knjige.
Autor knjige Tomić je kazao kako je dolazak u Dubrovnik za sve njih jedna vrsta poklonstva njegovoj ulozi u povijesti. Dubrovnik je grad koji ima vrlo male ulice i zauzima mali prostor, ali je duh koji iz njega izlazio stoljećima i još uvijek izlazi – neusporediv, ustvrdio je. Mi se uvijek vraćamo povijesnom prostoru koji nije mrtvačnica, nije zapušten i zaboravljen nego je živo tkivo i uvijek se vraćamo Dubrovniku. Istaknuo je kako je jedno poglavlje u njegovoj knjizi posvećeno Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici upravo zato jer je on tako specifičan, važan i poseban te dodao kako ima još puno toga što se može istraživati i o čemu se može pisati.
Zbornik radova o sv. Jeronimu predstavili su profesorica dr. sc. Cvetnić i akademkinja Željka Čorak.
Profesorica Cvetnić naglasila je kako je sv. Jeronim stoljećima izvor našeg ponosa jer mu je rodna gruda u Stridonu, na granici Dalmacije i Panonije. Spomenula je kako je pitanje gdje se nalazi to njegovo rodno mjesto i danas velika tema. Navela je sve autore i nazive njihovih priloga u zborniku kojima su oni iz raznih perspektiva pokušali osvijetliti ne samo lik sv. Jeronima nego i različite tragove o njemu kroz povijest. Primjerice ime sv. Jeronima je ušlo u naziv dviju franjevačkih dalmatinskih provincija u Hrvatskoj, a treća franjevačka provincija ga je stavila u pečatu. Zaključila je kako je ovo djelo „počasni zbornik“ sv. Jeronimu, ali i Jerolimu, Jerku, Jeru i Jeri.
Akademkinja Čorak je naglasila kako neprekidno moramo obnavljati uporišta svoga identiteta te vrlo živopisno i upečatljivo predstavila život sv. Jeronima. Rođen je kao dijete plemića u rimskoj provinciji između Dalmacije i Panonije. Kao mlad dječak je došao i Rim i dobio sjajnu naobrazbu. Beskrajno je mnogo čitao, naučio je i grčki i hebrejski jezik te je kasnije pedeset i pet godina prevodio cijelo Sveto pismo na latinski jezik. Kao deklarirani kršćanin u mladosti je bio uhićen i teško išiban, ali je bio pušten na molbu naroda i na svoju mladost. Nakon toga se zarekao da više nikada neće čitati poganske knjige jer bi time uvrijedio Gospodina. Najviše se nastojao čuvati oholosti jer je smatrao kako je to grijeh koji najviše vrijeđa Boga.
Akademkinja je, uz ostalo, kazala kako je „istočni grijeh“ svakog intelektualca presezanje u spoznaji odnosno želja za viškom spoznaje te da sa sv. Jeronimom počinje povijest suvremenog intelektualca. Naglasila je i po čemu je sve sv. Jeronim važan za naš identitet.
Moderator predstavljanja bio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Predstavljanju je nazočio i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Najnovija knjiga akademika Radoslava Tomića „Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti
17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici“ pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknoga razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu. Sadržaj knjige obuhvaća
likovnu kulturu velikoga prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskoga sabora, u kojem se pronalaze začetci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima. Ova knjiga nakladnika Književnog kruga Split i Instituta za povijest umjetnosti donosi svjež pogled na baroknu umjetnost istočnog Jadrana.
„Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici.“ je zbornik radova znanstvenoga skupa koji je krajem 2020. godine održan u Zagrebu povodom 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima. Nakladnici ovoga zbornika radova su Hrvatsko katoličko sveučilište i Institut za povijest umjetnosti, a realiziran je uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zbornik su uredili dr. Emilio Marin i dr. Katarina Horvat-Levaj, a donosi znanstvene priloge 21 autora iz Hrvatske i inozemstva na hrvatskome i francuskom jeziku i sa sažetcima na engleskome jeziku uz obilje likovnoga materijala čiji je najvećim dijelom fotograf Paolo Mofardin.
Angelina Tadić
