Sabor Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održao je svoje 71. plenarno zasjedanje od 21. do 23. listopada 2025. godine u sjedištu HBK-a u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše.
Uz članove HBK-a, na početku zasjedanja sudjelovali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, srijemski biskup Fabijan Svalina, kotorski biskup Mladen Vukšić, subotički biskup Ferenc Fazekas, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić te savjetnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Alvaro Izurieta.
Pozdravljajući nazočne, predsjednik HBK-a nadbiskup Kutleša istaknuo je kako su još uvijek svježi i snažni dojmovi s nacionalnoga hodočašća u Rim i Vatikan, održanog od 5. do 12. listopada, povodom Svete jubilarne godine te 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora. Na poseban je način izrazio zahvalnost papi Lavu XIV., koji je s očinskom toplinom primio i osobno pozdravio hrvatske hodočasnike na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši ih da i danas ostanu narod nade, vjere i ljubavi, narod koji se ne zatvara u sebe, nego u zajedništvu Crkve gradi budućnost utemeljenu na Kristu.
Nadbiskup Kutleša ujedno je čestitao kardinalu Josipu Bozaniću pedesetu obljetnicu svećeničkoga ređenja, koju je dan ranije svečano proslavio euharistijskim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu, u zajedništvu s brojnim biskupima, svećenicima i vjernicima.
Nakon pozdravnih govora nuncija Lingue i gostiju, koji su sažeto prikazali stanje Katoličke crkve u svojim crkvenim okruženjima, biskupi su u radnom dijelu zasjedanja razmatrali stanje i pastoralne mogućnosti promicanja svećeničkih i redovničkih zvanja u svjetlu tendencije smanjenja broja pripravnika i pripravnica. Posebno su istaknuli važnost molitve za zvanja te pastoralnog rada na njihovu promicanju prepoznajući sadašnje izazove i tražeći nove putove i mogućnosti.
Jedna od središnjih tema zasjedanja bila je suvremena komunikacija u digitalnom prostoru i sve izraženija prisutnost umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na teološko-etička pitanja koja iz toga proizlaze. U tomu su kontekstu biskupi razmatrali izazove suvremenoga komunikacijskog okružja te brojne rizike koji se sve češće javljaju u virtualnom prostoru. Naglašeno je kako Crkva putem svojih dokumenata, a osobito obilježavanjem Dana sredstava društvenih komunikacija, već više od šezdeset godina sustavno prepoznaje i upozorava na izazove u području komunikacije. Na tom tragu predloženo je snažnije promicanje medijske i algoritamske pismenosti kako bi se, u skladu s porukama Dikasterija za komunikacije, vjernike potaknulo na odgovornu i promišljenu uporabu digitalnih tehnologija.
U raspravi o etičko-teološkim aspektima umjetne inteligencije naglašeno je kako crkveni nauk uvijek ističe tehnološki razvoj kao blagodat koja, ako se stavlja u službu čovjeka i cijeloga čovječanstva, može pridonijeti istinskom društvenom napretku. Međutim, upozoreno je i na opasnosti idolizacije tehnologije te na „vladavinu algoritama“, koja može dovesti do zanemarivanja ljudskoga dostojanstva.
Iz teološke perspektive posebno je istaknuto kako je čovjek jedinstveno biće, stvoreno na sliku Božju i stoga nesvodiv na digitalnu stvarnost. Njegova stvaralačka moć, koja se odražava u razvoju umjetne inteligencije, pozvana je biti izrazom sudioništva u Božjem stvaralaštvu, a ne pokušajem njegova nadomještanja. Suvremeni ideološki pristupi toj tehnologiji, napose oni prožeti transhumanističkim pogledom, pokazuju težnju udaljiti čovjeka od njegova božanskoga izvora i redefinirati samu bit ljudskosti. Teologija zato ima zadaću budno pratiti te procese i tumačiti ih u svjetlu Objave kako bi se sačuvala cjelovitost čovjeka i njegovo dostojanstvo pred Stvoriteljem.
Biskupi su se također osvrnuli na sve što je učinjeno u sklopu obilježavanja Svete godine 2025. te 1100. obljetnice Splitskih crkvenih sabora i Hrvatskoga kraljevstva. Posebno su istaknuli Pastirsko pismo Na kršćanskim temeljima, u zajedništvu Crkve, hodočasnici nade biskupa HBK-a i BK BiH, vjeronaučnu olimpijadu te međunarodni znanstveni skup Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici, održan u Splitu od 8. do 10. svibnja 2025. godine. Jubilej je obilježen i posebnim činom posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u petak 27. lipnja, te središnjim slavljem u Tomislavgradu 5. srpnja. Vrhunac proslave bilo je Hrvatsko nacionalno hodočašće u Rim, od 5. do 12. listopada 2025., na kojem je sudjelovalo više od deset tisuća vjernika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema i drugih mjesta gdje žive Hrvati.
Osim osvrta na proslavu aktualnih jubileja, biskupi su istaknuli važnost i nadolazećih jubileja: dvomilenijske obljetnice Kristove žrtve 2033. godine te 1400. obljetnice kršćanstva u Hrvata 2041. godine.
Biskupi su sa zasjedanja uputili pismo papi Lavu XIV. u kojem su izrazili zahvalnost „za očinsku blizinu i milost susreta“ prigodom Hrvatskoga nacionalnog hodočašća u Rim. Podsjetivši kako se taj susret dogodio u godini velikih nacionalnih i crkvenih jubileja, biskupi su istaknuli „stoljetnu vjernost hrvatskoga naroda Petrovoj Stolici – vjernost koja je, po istaknutim vladarima i pastirima Crkve, trajno čuvala veze s Apostolskom Stolicom te oblikovala naš kršćanski identitet i nacionalno biće“. U istome su pismu biskupi uputili i poziv Svetom Ocu da pohodi Hrvatsku naglasivši kako bi njegov dolazak Crkvi i narodu u našoj domovini bio dar nove snage i poticaj za obnovu u svjedočenju Radosne vijesti.
Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK-a podnijeli su izvješća o radu od proteklog zasjedanja, a dogovoren je i kalendar događanja za iduću, 2026. godinu. Izvanredna zasjedanja HBK-a održat će se 20. siječnja i 1. lipnja. Katehetsko-pastoralni kolokvij za svećenike bit će održan 3. i 4. ožujka, a plenarno, 72. zasjedanje Sabora HBK-a, predviđeno je od 14. do 16. travnja. Komemoracija žrtava Bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog puta održat će se 16. svibnja. Članovi HBK-a susrest će se s članovima Hrvatske redovničke konferencije 2. lipnja. Jesensko redovito 73. zasjedanje HBK-a održat će se od 20. do 22. listopada. Susret hrvatske katoličke mladeži bit će u Požegi 2. i 3. svibnja, a Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Osijeku i Aljmašu 19. i 20. rujna.
Tajništvo HBK-a