Predavanje „Restauracija kantuala za Festu sv. Vlaha iz zbirke dubrovačke katedrale“ održano je u četvrtak, 19. siječnja u dvorani Ivana Pavla II., kao drugi događaj u nizu događanja „U susret svetom Vlahu“ koje organizira Dubrovačka biskupija. O restauraciji kantuala čiji rukopis datira iz sredine 18. stoljeća govorile su restauratorice Sanja Serhatlić i Nataša Treursić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Restauratorica Serhatlić kazala je kako je rukopis kantuala bio u lošem stanju jer je bio čuvan u neadekvatnim uvjetima te je istaknula važnost preventivne konzervacije uopće radi zaštite kulturnih dobara. Oštećenja kantuala bila su i mehanička i kemijska što je predavačica potkrijepila fotografijama na prezentaciji te ih je publika mogla vidjeti. Oštećenja su postojala i na koricama napravljenim većim dijelom od kože i manjim od ukrasnog papira kao i na stranicama kantuala. Predavačica je također istaknula dugogodišnju dobru suradnju Hrvatskog restauratorskog zavoda i Dubrovačke biskupije na spašavanju i čuvanju vrijedne kulturne baštine Dubrovnika, te uime Zavoda zahvalila biskupiji. Posebice je zahvalila vanjskom suradniku katedrale povjesničaru umjetnosti Ivanu Viđenu i katedralnom župniku don Stanku Lasiću na prepoznavanju potrebe zaštite ovog kantuala.
O samim konzervatorsko-restauratorskim radovima provedenim na kantualu više je govorila restauratorica Treursić. Nakon detaljnog fotografiranja i dokumentiranja cijelog kantuala pristupilo se mehaničkom čišćenju nečistoća, zatim su se napravile analize, testovi i istraživanja radi određivanja daljih restauratorskih postupaka. Urađeno je, uz ostalo, mokro odstranjivanje nečistoća pomoću vode te pomoću određenih otopina, neutralizacija i ručna restauracija papira te uvezivanje. Radi dalje zaštite kantuala napravljena je i odgovarajuća zaštitna kutija. Kako se radilo na više vrsta materijala svaki od njih je zahtijevao svoj pristup i postupke.
Moderator večeri bio je predstojnik Stolnog kaptola Gospe Velike mons. dr. Petar Palić. Kantual, pojednostavljeno rečeno pjesmarica, je zbirka liturgijskih napjeva: antifona, himni, psalama, pjevanih dijelova mise i drugih skladbi koje su se u liturgiji upotrebljavale do reforme Drugoga vatikanskoga koncila, objasnio je mons. Palić. Istaknuo je kako je ovaj kantual vrijedan spomenik hrvatske glazbene baštine ne samo zbog činjenice da je to rijedak takav kantual u Hrvatskoj nego i jer njegov sadržaj ukazuje na pripadnost dubrovačkih glazbenika širem krugu glazbene kulture s obje strane Jadrana, naravno s glavnim osloncem na rimsku liturgiju te povezanost s tradicijom koja korijene vuče vjerojatno još u Srednji vijek. Skladbe u ovome kantualu koristile su se uglavnom za Festu Sv. Vlaha i svetačke blagdane iako među njima, radi titulara katedrale, postoje i skladbe na čast Bogorodici.
Tijekom večeri publika je mogla čuti snimke dviju skladbi iz kantuala: „Gaudeamus omnes in Domino“ („Radujmo se svi u Gospodinu“ ), jedan od prvih himni u kantualu koja je služila za velike svečane blagdane, i „Salutis aram Blasius“ (u hrvatskoj verziji „Svoj oltar Vlaho podiže“) u gregorijanskoj verziji. Te skladbe su bili izveli Dubrovački simfonijski orkestar s ansamblom Antiphonus pod ravnanjem mo. Tomislava Fačinija na prošlogodišnjemu svečanome koncertu povodom Feste Sv. Vlaha.
Kantual za Festu sv. Vlaha čuva se u Glazbenome arhivu dubrovačke katedrale Gospe Velike koji je, na poticaj župnika Lasića sređen i popisan od strane naših poznatih muzikologa akademika Stanislava Tuksara i Vjere Katalinić. Glazbeni arhiv dubrovačke katedrale broji nešto malo manje od 3000 različitih skladbi koje su bile u upotrebi od kraja 18. stoljeća do 1960-ih godina. Prema mišljenju akademika Tuksara ovaj glazbeni arhiv svojim bogatstvom spada među najveće katedralne glazbene arhive u Hrvatskoj i šire.
Na ovaj kantual prvi je pažnju još davno skrenuo dum Miho Demović, jedan od najvećih živući hrvatskih muzikologa, a kantual je predstavljen i u znanstvenoj monografiji o katedrali koja je objavljena povodom 300. obljetnice njezine izgradnje.
Nakon predavanja brojni znatiželjnici su došli izbliza pogledati restaurirani kantual, a restauratorica Serhatlić im je odgovarala na pitanja. Kako je riječ o notnim zapisima neki glazbenici su ispod glasa zapjevali ono što su očima gledali i čitali.
Jubilejska godina Sv. Vlaha bila je poticaj da se kantual restaurira i time spasi od daljnjega propadanja, a sredstva za restauriranje dali su Grad Dubrovnik i katedralna župa. Uz zalaganje Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku restauraciju je preuzeo Odjel za papir Hrvatskoga restauratorskoga zavoda.
Angelina Tadić