Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu 24. studenoga održan je cjelodnevni stručni skup posvećen zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba u Crkvi, na kojem su sudjelovali i biskupijski povjerenici za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Skup je okupio stručnjake iz područja psihologije, kanonskog prava, socijalnog rada i pastoralne prakse, s ciljem produbljivanja razumijevanja problematike zlostavljanja te jačanja institucionalnih kapaciteta za prevenciju, ranu intervenciju i odgovorno postupanje. Program skupa, strukturiran kroz predavanja, rasprave i panel, naglasio je važnost interdisciplinarnog pristupa i transparentnog suočavanja s tim složenim izazovom.
Skup je otvoren molitvom i pozdravnim govorima, čime je naglašena duhovna i etička dimenzija odgovornosti Crkve u stvaranju sigurnog okruženja za najranjivije. Uvodni pozdravi istaknuli su potrebu dosljedne primjene crkvenih i civilnih standarda zaštite te važnost kontinuiranog obrazovanja djelatnika i volontera koji rade s djecom i mladima.
Prvo tematsko izlaganje održao je Antonio Topalović, mag. paed., koji je predstavio koncept Crkve kao mjesta sigurnosti, prihvaćanja i zaštite. Naglasio je da su institucije Crkve pozvane biti ne samo mjesta duhovnog rasta nego i okruženja u kojima se svaka osoba, osobito maloljetna i ranjiva, može osjećati sigurno. U raspravi koja je uslijedila sudionici su otvorili pitanja o praktičnoj implementaciji mjera prevencije u župnim zajednicama, važnosti formacije pastoralnih djelatnika i ulozi župnih povjerenstava za zaštitu maloljetnika.
U drugom bloku predavanja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander govorila je o prepoznavanju i reagiranju na zlostavljanje i zanemarivanje djece. Izlaganje je obuhvatilo ključne psihološke pokazatelje, najčešće obrasce ponašanja žrtava i dinamiku prikrivanja zlostavljanja. Posebno se istaknula važnost stručnog i osjetljivog pristupa prilikom prvog razgovora s djetetom koje daje naznake da trpi nasilje, uz veliki naglasak na važnost reakcije obitelji djeteta koje je zlostavljano. U raspravi sudionici su postavili brojna pitanja vezanih uz praksu, upitivali o potrebi boljeg povezivanja Crkve sa sustavom socijalne skrbi te je istaknuta važnost edukacije djelatnika uz jasne protokole postupanja.
Potom je uslijedilo izlaganje don Marina Batura, pročelnika Nacionalnog ureda za zaštitu maloljetnika Hrvatske biskupske konferencije, usmjereno na kanonskopravne aspekte zaštite ugleda žrtve i osumnjičenika. Batur je istaknuo napetost između potrebe za transparentnošću i nužnosti opreza, osobito u situacijama kada se istina tek utvrđuje. Naglasio je pravila koja uređuju postupanje unutar kanonskog prava te odgovornost crkvenih autoriteta za pravovremenu i pravednu reakciju. U raspravi su otvorena su pitanja odnosa prema medijima, važnosti edukacije o kanonskim procedurama i potrebi dodatnog jačanja pravne zaštite žrtava i eventualnih počinitelja tijekom postupka.
Nakon toga izlagao je Tomislav Ramljak, diplomirani socijalni radnik iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, poznat po svom dugogodišnjem radu na području prevencije zlostavljanja. Predstavio je suvremene inovativne modele edukacije djece, roditelja i stručnjaka te naglasio važnost digitalnih alata i preventivnih programa. Rasprava je potvrdila velik interes sudionika za praktične modele koji se mogu odmah implementirati u pastoralnom i školskom okruženju.
Po završetku pauze za ručak, program je nastavljen predavanjem sudskog vikara Antuna Faltaka, povjerenika za zaštitu maloljetnika pri Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji. Faltak je izložio vrste zlostavljanja i njihove specifičnosti, s posebnim naglaskom na pastoralne situacije u kojima se znakovi nasilja mogu previdjeti. Izlaganje je uključilo analizu stvarnih slučajeva, uz naglašavanje važnosti timskog pristupa te komunikacije između pastoralnih djelatnika, roditelja i stručnih službi. Rasprava je otvorila važna pitanja o potrebi dodatne formacije svećenika i pastoralnih suradnika u prepoznavanju ne samo seksualnog, nego i emocionalnog i duhovnog zlostavljanja.
Završni tematski dio programa bio je panel, kojim je moderirao izv. prof. dr. Josip Bošnjaković, a sudjelovali su prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, dr. sc. Antun Faltak te Tomislav Vurušić, mag. theol. Panel je ponudio široku interdisciplinarnu raspravu o tome kako Katolička crkva u Hrvatskoj može istodobno suočiti prošlost, zaštititi sadašnje žrtve i izgraditi učinkovit sustav prevencije za budućnost. Istaknuta su tri temeljna prioriteta koji se sastoje u transparentnosti i odgovornosti u prepoznavanju pogrešaka i jasnom komuniciranju procedura. Također je važna suradnja među institucijama koja bi se očitovala u boljem povezivanju Crkve, policije, socijalnih službi i obrazovnih institucija. Nužna je formacija i edukacija kroz kontinuirano obrazovanje pastoralnih djelatnika, volontera i obitelji. Raspravljalo se i o izazovima komunikacije s javnošću, potrebi psihološke podrške žrtvama te važnosti stvaranja kulture nulte tolerancije na zlostavljanje.
Skup je zaključen završnim govorima u kojima je naglašeno da je zaštita maloljetnika prioritet Crkve u Hrvatskoj te neodvojivi dio njezina poslanja. Cjelodnevni program potvrdio je koliko je ovo područje složeno i zahtjevno, ali i koliko postoje stručni resursi i dobra volja za sustavno rješavanje problema. Posebno su istaknuti važnost interdisciplinarnosti, jasno definiranih protokola i stvaranja ozračja u kojemu je svako dijete sigurno, a svaka prijava shvaćena ozbiljno.
Stručni skup na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predstavlja važan korak prema jačanju svijesti, stručnosti i institucionalne zrelosti u području zaštite maloljetnika i ranjivih osoba te daje konstruktivan okvir za daljnje djelovanje i razvoj preventivnih mehanizama unutar crkvenih i obrazovnih institucija.
HKS/IKA
