Na blagdan Preobraženja Gospodinova (Transfiguratio Domini) u ponedjeljak, 6. kolovoza dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je misu u crkvi samostana Sigurata u Dubrovniku. Suslavili su gvardijan Samostana male braće fra Veselko Grubišić i mladomisnik Đakovačko-osječke nadbiskupije don Luka Ivković koji je navijestio evanđelje pjevanjem. Liturgijsko pjevanje sa sestrama i božjim pukom animirala je prof. Maja Marušić. Biskup je na početku pozdravio okupljene vjernike a sestrama Od Sigurate čestitao blagdan.
Događaj Gospodinovog preobraženja imao je za cilj u Isusovim učenicima, a danas smo to mi, probuditi vjeru da je Isus onaj o kojem su govorili proroci i kojeg iščekuje cijeli Stari zavjet, da je on Bog koji je postao čovjekom, kazao je u propovijedi dubrovački biskup. Isus je ovim događajem želio osnažiti svoje učenike da mogu poslije proći kroz situaciju Isusove muke i smrti, pa zatim uskrsnuća, da mogu shvatiti da je to što su vidjeli ono što se događa.
U Isusovom preobraženju i proslavi koja se u ovom događaju na brdu samo navješćuje a koja će se konačno dogoditi u njegovom uskrsnuću, vidimo i svoju budućnost, mogućnost vlastite preobrazbe. „Kao što je Isus Krist zasjao tako i oni koji su njegovi mogu zasjati u njegovoj slavi i biti njemu pridruženi“, istaknuo je propovjednik. To pomaže i nama u suočavanju s našim križevima i poteškoćama, da ih vidimo na nov način.
Blagdan Gospodinovog preobraženja daje još jednu važnu poruku. Isus ovim odlaskom na visoku goru, uz to što se gora shvaćala kao mjesto na kojem se približavamo Bogu, želi pročistiti pogled svojih učenika. I to je razlog zašto se Isus izdvojio iz svakodnevice i penjao se s učenicima na goru. Nije to samo fizički napor penjanja nego i duhovni napor, da bi se ljudska logika zamijenila Božjom i da bi učenici mogli početi razmišljati na njegov način.
Petrovo ‘načinimo tri sjednice’ pokazuje da on i dalje razmišlja na ljudski način, da je u njemu prisutna još uvijek ljudska logika odnosno ostvarenje kraljevstva Božjeg silom, vlašću, nasilnim ulaskom u povijest njegovog naroda. Gledajući Isusa preobražena s Mojsijem i Ilijom on u tome vidi vlast, moć i silu te misli da se s tim može postići sreća i ispunjenje na zemlji.
Tu se onda čuje glas s neba: Ovo je sin moj ljubljeni, njega slušajte. A to je zapravo ta druga logika koju Isus propovijeda, a nju potvrđuju Mojsije i Ilija svojom prisutnošću. „To je drugačija logika, božanska. To nije logika oholosti nego poniznosti, nije logika vladanja nego služenja, to nije logika uzimanja i prvih mjesta nego logika posljednjih mjesta“, istaknuo je biskup Uzinić. To je logika koju je Isus još prije propovijedao kada ga je Petar odgovarao od toga da ulazi u Jeruzalem gdje će biti predan i ubijen, a Isus ga upozorio da to ne čini. Još dalje od toga Isus tom novom logikom govori učenicima da ako netko želi biti njegov učenik neka se odreče samoga sebe i neka ide za njim. I još: tko želi biti prvi među njima neka bude sluga svima. „To uspinjanje na goru i izdvajanje trojice učenika jest Isusov pokušaj da ih još jednom približi toj svojoj logici i da ih udalji od ljudske logike. Nije lako tu logiku shvatiti zato Isus nije poveo sa sobom sve učenike nego samo trojicu. I ni oni nisu lako shvaćali. Shvatit će tek nakon uskrsnuća, nakon preobrazbe. I zato im Isus govori da ne govore o tome jer to prije nije lako shvatiti.“
Naš problem je da se mi svake godine ‘penjemo na goru’ da bismo čuli Isusovu logiku, nastavio je dubrovački biskup, logiku služenja iz ljubavi, davanja sebe a ne traženja za sebe, neuzimanja i sjedanja na prva mjesta. Ali mi već na prvoj razini, na razini naše djece, među njima imamo taj osjećaj biti po nečemu prvi u skupini i dominirati nad drugima. I naše obitelji se rastaju jer svatko želi biti prvi i nitko ne želi služiti. Pretače se to i na redovnički život, na život Crkve, na život društva. I zato se stvari ne miču sa svojeg mjesta, kazao je biskup te zaključio:
„Zato bi bilo potrebno da mi koji smo došli s Gospodinom na goru gdje se on pred nama preobražava u svojoj riječi, u euharistiji, u braći i sestrama, pokušamo otkriti tu Božju logiku, da se izdignemo iz te nizine te da svako od nas nakon ovog misnog slavlja pokuša živjeti u skladu s tom logikom. Svjedočiti ne zauzimajući prva mjesta, ne unoseći u ovaj svijet logiku oholosti nego pokušavajući biti ponizni i služiti. U onoj mjeri u kojoj svatko od nas to pokuša napraviti u toj će mjeri i svijet oko nas po nama biti bolji. U toj mjeri ćemo biti oni koji su već sada preobraženi. A jer su već sad preobraženi mogu i sutra biti dionici konačnog Gospodinovog preobraženja ali i pomoći drugima da to postanu.“
Na kraju misnog slavlja mladomisnik Ivković je svima podijelio mladomisnički blagoslov. U radosnom i svečanom ozračju druženje je, uz kolače i osvježavajuće piće, nastavljeno i nakon mise.
Sigurata kao naziv crkvu i samostan Preobraženja Gospodinova na Prijekomu, razvio se od latinskog „Transfiguratio Domini“ (Preobraženje Gospodinovo), od kojeg su se u dugogodišnjoj uporabi u izgovoru ispuštanjem nekih glasova – tranSfIGURATio – razvili nazivi Sigrurat, Sikurat, Sigrurata, Sikurata.
Crkva Sigurata jedna je od najstarijih crkava unutar gradskih zidina, a o kojoj brinu Školske sestre franjevke iz Splita. One su ovdje došle polovicom 20. stoljeća na zamolbu dubrovačkog biskupa mons. Pavla Butorca, na mjesto gdje su sve do prve polovice 20. stoljeća živjele trećoretkinje koje su izumrle. Splitske sestre franjevke koje žive u ovom samostanu svojom karizmom nastavile su djelovanje među stanovnicima Dubrovnika.
Samostan Sigurata/A.T.